Taliya Koreyen ɓurɗo wulde (9,413 SHU): Ina wuli laabi 3 ɓuri Shin Ramyun – Paldo Teumsae
Salaam e mon! Ko Hi-JSB woni ɗoo.
Mbeɗa on njiɗi nyamri wulndi (spicy)? Miin e hoore am, mi waawaa nyaamde ko weli so tawii alaa soppu walla yajji. Hay si ko supu Kimchi (Kimchi-jjigae), miɗo foti ɓeydude heen soppu Cheongyang haa ɓernde am laaɓa, te si miɗo nodda Tteokbokki, miɗo ƴetta ko ɓuri wulde koo. Ko ɗum waɗi hannde, miɗo yiɗi hollude on gooto e taliyaaji (ramyun) Koreyen ɗi ɓur-mi yiɗde. Ko Paldo Teumsae Ramyun (Ppal-gye-tteok).
1. Nde mi yiy-no ɗum to luumo
Balɗe ɗee mi yahiino luumo ngam soodde nafak. Nde mi ɓennata nokku taliyaaji ɗii, o makit woɗeejo nawi gite am. Ina winndaa heen "Ɗanɗe wulnde, welnde no feewi!" e "Mawninde Wulde: Ppal-gye-tteok". Nde mi yiy-no ɗum, mi wi'i: 'Ee, ko ka Teumsae Ramyun lolluɗo'.
Mi nanii innde Teumsae Ramyun laabi keewɗi, kono mi meeɗaa ɗum tammbude. Mi nyaamii Shin Ramyun e Buldak (Taliya gertogal wulɗo) haa ɗum haaƴi kam, mi wi'i ko haɗi mi ƴeewndaade ɗum? Mi wati ɗum e panie am.
Mi soodi paaket mawɗo mo 5. So a ƴeewii bannge o, a yiyan paaketuuji taliya joy e nder leda laaɓka ka. Paaket fof ko 120g, ɗum woni 600g fof e hawtaade. Mi wi'i: 'Mi ƴeewndan gooto, si ina weli mi nyaama keddiɗi ɗii, si wel-aani... yo ɗum ɓennu'.
2. Udditgol paaket on
Nde mi arti galle, mi ƴetti gooto. Saku gooto o ina jogii woylo woɗeewo e natal lay-laytol (flame), ina winndaa heen "since 1981" (gila 1981). 1981? Ɗum ko adii nde mi danyee, ndee taliya ina ɓooyi nii?
Mi ƴeewtindii, tawi ina jogii daartol. E hitaande 1981, gorko biyeteeɗo Kim Bok-hyun udditiino bitik taliya e nokku paɗɗiiɗo hakkunde mehiluuji to Myeong-dong, nokku njulaagu mawɗo to Seoul. Taliya mo o yeeyata o ina wuli no feewi haa o yalti, nokku o inndiraa "Teumsae Ramyun" (ko firti Taliya Nokku Paɗɗiiɗo). Innde "Ppal-gye-tteok" nde ummii ko e: Boɗeejo (Ppal), Ɓolu/Yaral (Gye), e Tamseere Maaro (Tteok). Caggal ɗum, kampani Paldo waɗii ɗum taliya jaawɗo (instant) mo mbaaw-ɗen soodde hannde.
Ƴeewee natal taliya defaaɗo e paaket he. Supu woɗeejo, ɓolu e albasaa e dow mum, mate ɗum ŋanyaani on? Nde mi yiyi ɗum, mi wi'i 'Miɗo foti defde ɗum jooni'.
3. Ƴeewto no ɗum defirtee
Laawol defgol ngol ina e caggal, njanngen ɗum.
Fayyin 500ml ndiyam. Watu taliya, puudar soppu, e legimuuji joorɗi. Defu ɗum faade miniti 4 e 30 sekon ngam heɓde ɗanɗe ɓurnde welde.
Kono ina woodi wasiya les ɗoon. Ina winndaa wonde si a ɓeydii heen ɓolu (egg) e Tteok (tamseere maaro), ɗanɗe nde ɓuran nanndude e Ppal-gye-tteok asliijo o. Sabu innde nde ina hollita ɗum, ɗum no waawi wonde laawol "goongowol" ngol ɗum nyaamirtee. So Allah jaɓii mi ƴeewndan ɗum e tamseere maaro.
Ina woodi kadi kulhinali biyoowo "Ustu puudar o ngam ustude lamɗam (sodium)", kono miin, mi wattan fof. Mi soodi ɗum ko ngam wulde, ko waɗi mi ustata?
4. Ko woni e nder mayri (Nutrition)
E wonande ɓeen reentotooɓe ko ɓe nyaamata, ɗoo woni geɗe ɗe:
| Nafoore | Mukdaaru | % E nder ñalawma |
|---|---|---|
| Doole (Calories) | 500 kcal | - |
| Sodium (Lamɗam) | 1,690 mg | 85% |
| Carbohydrate | 79 g | 24% |
| Sukara | - | 4% |
| Nebam | 16 g | 30% |
| Trans Fat | 0 g | - |
| Saturated Fat | 7 g | 47% |
| Cholesterol | 2 mg | 1% |
| Protein | 10 g | 18% |
Paaket gooto ko 500 kcal. Taliya Koreyen wonaa meze, ko ngam wootde (e nokku maaro), ɗum e wa'i noon ina heyi bottaari walla hiraande. Kono, lamɗam ɗam ko 85% e ko ɓanndu yiɗi e ñalawma, ɗum e wa'i noon si a yarii supu o fof, ina ɗuuɗi lamɗam. Kono miin mi yarii fof. Sabu ina weli.
5. Reento wonande alarji e Diine (Möhüm!)
5.1 Dizi (Ingredients)
Taliya o waɗiraa ko alkama, nebam palm, e ɗiɗi. Puudar soppu o ina jogii puudar soppu (chili), albasaa joorɗo, puudar teewu nagge, e puudar yiye nagge. Sirru wulde ndee ko soppu Vietnam biyeteeɗo "Haneulcho", ma mi haal ɗum caggal.
5.2 Alarji
Ndee hiraande ina jogii Ɓolu, Kosam, Soya, Alkama, Teewu Mbabba-wuro (Pork), e Teewu Nagge.
Si aɗa jogii alarji, ƴeewto ɗum no feewi.
5.3 Reento wonande Juulɓe e ɓeen ɓe nyaamataa teewu mbabba-wuro
Miɗo winnda ɗum ngam sehilaaɓe am Juulɓe e ɓeen ɓe nyaamataa geɗe. Ndee hiraande ina jogii teewu mbabba-wuro e teewu nagge, ɗum e wa'i noon ɗum wonaa Halal. Musidɓe Juulɓe mbaawaa ɗum nyaamde. Kadi, sabu teewu nagge, Hindu en mbaawaa ɗum nyaamde, vegetariens en ne mbaawaa.
5.4 Waɗoowo ɗum
Ko Paldo waɗi ɗum, usinuuji ɗi no to Icheon e Naju, Koree Worgo.
6. No nder mayri rirta nde udditaa
Nde mi feesi paaket o, mi yiyi taliya gooto e sakuuji ɗiɗi tokoosi. Gooto ko puudar soppu, goɗɗo o ko legimuuji joorɗi.
6.1 Puudar Soppu (Soup Base)
Saku rammita o ko puudar. Ɗoon ɗanɗe wulnde ndee ummotoo. Ina winndaa "Watu ko heyi ngam ustude lamɗam", kono no mbii-mi nii, miin ko mi "watu fof".
6.2 Legimuuji Joorɗi
Saku daneejo o ko legimuuji joorɗi. Ina winndaa "Mawninde Wulde! Map-bu-sim". Ina jogii albasaa e bok choy.
7. Juku En Ndefa!
Hannde mi huutoriima kaakol (container) mikrowav e nokku barme. So miɗo nyaama mi yi'al, ɗum ɓuri newaade te alaa laɓɓe keewɗe.
7.1 Watu fof e nder kaakol ngol
Mi watii taliya e nder kaakol, mi watii puudar o e legimuuji ɗi. Gila nde mi watii puudar o, mi nanii uurigol soppu wulɗo. Mi wi'i 'O ɗoo maa wulu no feewi'.
7.2 Watu ndiyam
Mi ƴettii ndiyam gulɗam to masin, mi watii. So a huutoriima ndiyam gulɗam, a ustat sa'aa defgol e mikrowav.
Pewje Mikrowav
E ndiyam gulɗam: Miniti 3
E ndiyam ɓuuɓɗam: Miniti 3 e 30 sekon
7.3 Watu e mikrowav, ɗoɗo
Mi watii ndiyam, mi watii e mikrowav. Sabu ko ndiyam gulɗam, mi watii miniti 3 tan. Nde mi woni e ɗoɗaade, mi yiyi supu woɗeejo o ina foka. Uurigol wulngol ngol fuɗɗiima yaltude.
7.4 Ɓennii
Nde mi yaltini ɗum e mikrowav, uurigol ngol heɓi kam. Ina wuli kine. Mi ƴeewi kolar o, supu o ina woɗe no feewi. Wonaa woɗewol meere, ko woɗewol biyoowol 'O ɗoo ma wulu'. Taliya o ɗaataani no feewi, albasaa e bok choy ina njiiwo.
So a ƴeewii ɗum ɓadii, a yiyan soppu e nebam ina lewlewta. Ina ŋanyi haa mi ƴetti fotooji ɗiɗi law ngam fuɗɗaade nyaamde.
8. Ώtamgol aranngol e Goonga
8.1 No mi heɓiri ɗum
Mi iirvii taliya o e lando, mi ƴetti ko heewi. Supu woɗeejo o ina toɓa, ɗoon e ɗoon ural yani e ngalu. Mi wutti seeɗa, mi watii e hunuko...
Ah.
Ina wuli no feewi.
Kono wonaa wulde tan. Hol no mi sifortoo... Ina wuli kono ina weli. Wonaa wulde meere nde alaa ɗanɗe (capsaicin), ko wulde soppu goonga. Nde mi woni e nyaamde, miɗo wi'a 'Ah ina wuli, ina wuli' kono mi waawaa accude.
8.2 Sirru wulde ndee: Soppu Vietnam "Haneulcho"
Mi ƴeewtindii caggal ɗum, sirru wulde Teumsae Ramyun ko soppu Vietnam biyeteeɗo "Haneulcho". O ɗoo soppu ina lolliri wulde ɓurɗo soppu meere, kono ina laaɓi. Ko ɗum waɗi ina wula e hunuko kono caggal ɗum a heɓat pottal.
So en ƴeewii e SHU (Scoville), Teumsae Ramyun ko **9,413 SHU**. Shin Ramyun ko 3,400 SHU, ɗum e wa'i noon o ɗoo ina ɓuri ɗum wulde laabi 3. Soppu Cheongyang ina hakkunde 4,000~12,000 SHU, ɗum e wa'i noon ko wa'i no ŋatgol soppu nii. Kono ko ɓuri haawde, hay si limoore ndee ina mawni, wulde ndee nannataa. Sabu ko soppu goonga, ina weli.
8.3 Supu o ina weli?
Wonaa wulde tan, supu o ina weli. Sabu puudar teewu nagge e yiye, ina jogii ɗanɗe. Ina seerti e taliyaaji gulɗi meere ɗi ngalaa ɗanɗe. Hakkunde wulde ndee, a nani "umami".
Mi yarii supu o fof. Mi anndi ina jogii lamɗam... kono si ina weli, ko welaa yo welle.
8.4 Taliya o ne?
Taliya o ina tiiɗi, ina weli ŋatde. O ƴeewii supu o. Mi sikkunoo o ɓurtat ɗaateede e mikrowav, kono o heddii e no haanirta. So ko e barme, o ɓuraton welde, kono wonande neɗɗo gooto, ɗum heyi.
8.5 Ina haarna?
Caggal nde mi nyaami paaket gooto, mi haarii no feewi. Taliya Koreyen wonaa meze, ko nura, ɗum e wa'i noon ina heyi bottaari. Miin ko ɗum mi nyaami e bottaari.
9. No mi heɓiri caggal ɗum
Wulweende yalti e tiinde am. Kine am puɗɗii. Tonte am ina wuli. Kono on anndi nde welka nde keɓoton si on nyaamii ko wuli? Ina metti kono ina weli. Ko noon.
Nde mi gayni, mi wi'i 'Ah, ina welnoo' mi yarii supu seeɗa kadi. Ɓeen yiɗɓe wulde ina nganndi ko kaalan-mi. Aɗa woytoo wulde kono aɗa ɓeyda.
10. Timgal
Paldo Teumsae Ramyun (Ppal-gye-tteok) wontii gooto e taliyaaji ɗi ɓur-mi yiɗde. Gila jooni, kala nde njah-mi luumo, mi soodat ɗum.
E wonande yiɗɓe nyamri wulndi, miɗo wasiya on ɗum. Wonaa wulde tan, ko "wulde e welde". Soppu Vietnam Haneulcho ina waɗi mbelki.
Kono, si on mbaawaa wulde, kuli. Ina wuli no feewi. Si ko laawol mon aranngol, ustu puudar o. Kono si on njiɗi wulde no am nii, watu fof. Ko ɗoon welata.
Ah, kadi laawol garowol, miɗo foti defde ɗum e ɓolu (egg) e Tteok (tamseere maaro) no winndiraa e paaket he. Sabu innde ndee ko Ppal-gye-tteok, mi foti nyaamde ɗum no haanirta.
Miɗo yaakoraa ndee ƴeewndo nafti on. Ma mi artu e geɗe goɗɗe belɗe!
Iwdi: HI! JSB Blog
Ndee winndannde ko loowdi yaltinaandi to https://hi-jsb.blog.