
Liingu yoorninaaɗo Kooree — nyaamduuji 4 ɗi yimɓe aduna anndaa
Jaaɓnirde
kuɗe 11
Aɗa anndi ko woni hwangtae? Ko liingu gooto biyeteeɗo myeongtae (Alaska pollock) mo yimɓe Kooree nii ngoppata caggal suudu e dabbunde fof, haa o fiɗa, ɓennda, fiɗa, ɓennda — laabi capanɗe haa teemedere. Caggal ɗuum, teewu makko ina welta, ina laatoo ɓaleejo-oolaaɗo, o waylitoo ko feere woɗnde sanne. Koreeji'en ina ndefannoo mo haako, ina ndefannoo mo ƴulɓe, ina njaarnoo mo e takay — kala ko mbaaw-ɗaa miijaade. Kono caggal Kooree, heewɓe nganndaa hay innde makko. E nder blog am oo, mi winndiinooma ko fayti e tteokbokki e bibimbap, joonin kaa mi yiɗi hollirde huunde feere. Ko ɗee nyaamduuji hwangtae ɗe min njahi nyaamdi e giɗo am to Daejeon (wuro mawɗo Kooree, waktuuji ɗiɗi rewo Seoul) e ceeɗu 2025.
Ko woni hwangtae?
⚠️ Faandaare teddungal: Oo winndannde ina yeewtoo aadaaji nyaamdu Kooree. E nder mum, ina woodi yeewtere ko fayti e aada koreeji'en yarde sanngara e njaarde haako caggal mum. Ɗum ko aada leydi ndii tan — wonaa wasiyaade. Minen e nder diine men Islaam, eɗen poti yiytude ganndal men e ɗiiɗoo geɗe, kono en nattintaa ɗe e golle men. Nyaamduuji liingu ɗii kam fof ko halaal, alaa ko hitti.
Iwdi hwangtae ko myeongtae, hono Alaska pollock. Ko gooto e liɗɗi ɗi Koreeji'en ɓuri heewde nyaamde. Kono no o yoorninirtee nii ina waylita innde makko sanne:
Liingu gooto, inɗe keewɗe
• Saengtae — liingu keso, mo nanngaaka hay huunde
• Dongtae — liingu mo ƴiiƴaaɗo law-law
• Bugeo — liingu mo yoorninaaɗo e henndu haa laatii ɓaleeɗo cañiiɗo
• Hwangtae — liingu mo fiɗetee-ɓenndee laabi keewɗi e nder dabbunde haa teewu mum welta
Ko ɓuri himmude ko oo ƴiiƴaa-ɓennda. E nder Gangwon-do (diiwaan Kooree), to dow puccu-ɓaleewu Daegwallyeong, nguleeki jamma ina tellitoo les -15°C, tawi ñalawma naange ina ɓamta nguleeki. Oo ƴellitoore tabiingol iwdi ko Alla tagiri ina huutoroo.
No hwangtae waɗirtee
E ceeɗu-yawtundu, liingu oo ina ittee reedu mum, ina lelnee e leɗɗe yoornirgal (deokjang) caggal suudu. Gila jolal haa seeɗto, ko lebbi 3 haa 4 yoornotoo e dow nii.
Jamma ina fiɗa, ñalawma ina ɓennda — ñalnde fof gootol, laabi capanɗe haa hedde teemedere. Kala sahaa mo ɗum waɗi, ƴiye teewu ɗee ina pelɓita, teewu nguu ina fooɗta.
Ɗum waɗi ko liingu ɓaleeɗo cañiiɗo oo ina welta, ina laatoo oolaaɗo-weeɓiiɗo hono njaweendi (spoonj). Konngol "hwang" (黃) firti ko "oolaaɗo" — liingu timmiiɗo oo ina jogii noone kaŋŋeeho.
E Afrik hirnaange, eɗen nganndii no liɗɗi cooretee — ina hunndee, ina yoorninee e naange. Kono hwangtae ko feere woɗnde sanne: ɗum wonaa coorndi, wonaa hunndunaaɗo. Ko fiɗaa-ɓenndaa laabi teemedere, haa teewu nguu ina laatoo njaweendi weeɓndi ndi moƴƴi yuurnaade nyaamde fof. So tawii a waɗii mo e haako, ina ɓeydita ɗamol maako. So tawii a njaarnorii mo e takay, ina sunno takay oo fof haa nder teewu. So tawii a huwnii mo, teewu ina fuɗɗitoo heewde. Ina heewi, e nder Kooree, yimɓe ina ndefannoo oo liingu e ƴulɓe caggal jamma wuurnde (haejang, taƴde naawlaare hoore). Koo hol no mbaɗir-ɗaa, oo liingu ina waawi fof.
Kono ndee feere ina ɗaɓɓi nguleeki leydi ndi tawetaake saka caggal Kooree. Ɗum waɗi hwangtae ina ŋakki hokkude e nokkuuji goɗɗi.
💡 E nder Kooree, liingu gooto — myeongtae — ina jogii inɗe ɓurɗe 7 seɗɗa. Ko no o yoorninirtee, ko ɗume mawneeki makko, ko hol sahaa mo o nanngaa — kala ko feere, innde feere. Hay Koreeji'en ɓe ɗemngal mum en ko neeniwal ina calanoo e hakkunde majje!
E oo hwangtae gooto tan, Koreeji'en ina ndefanoo haako, ƴulɓe, njaarnoori takay, e suurtaaɗo. Ko liingu gooto, kono huunde fof ina seeda. Mi holliran on e nate.
Haako hwangtae e liɗɗi maayo — takay oolɗuɗo e nyaamde maayo fof

Oo nyaamdu adii arude janngo meeɗen. Min njaɓɓi peccal tokosel, kono nde o ari dow tabal ndee, giɗo am wiyi: "Aan, aɗa sikki enen ɗiɗo njokkiten ɗoo?" Njawdi sojaa ina heewi les, dow majje hwangtae, jjukkumi (fanduuji tokoosi, ɓuri fandu maayo men toɗɗaade), e mideodeok (sea pineapple, nyaamde maayo ngaɗanteere). Fof e nder takay boɗeejo.

Noone boɗeejo oo, mi sikkino ko ina wuli sanne. Kono adannde ɗamol ɓooyɗo wari. Ɓooygol adii, wulde ardata caggal mum seeɗa seeɗa. Teewu hwangtae sunnii takay oo fof — kala nde njaƴat-ɗaa, takay ina yaltitta e nder teewu. Liingu goɗɗo so njaarnorii mo e takay, ina taƴa, kono hwangtae ko feere — ina ɓeydoo weltaade!

Hoore fandu wonndu fof. Cuuɓal ngal ina yiyee sella-sella. E nder Kooree, liɗɗi maayo ina ndokkiree noon — ko woni nii, ina waree nii. Hay huunde seekaaka.
Fanduuji e mideodeok — liɗɗi maayo nder oo haako

So ƴeewtaa-ɗaa ɗoo law, ɗee fanduuji ina toɗɗi sanne — ɓuri fandu men maayo mawnude. Ina njaarnaaka e nder takay haa inɗe cañiiɗe timmii. Giɗo am ko kannje tan o suɓotonoo o nyaama, ko ɗuum gooto tan o yiɗnoo.

Oon ɓaleejo-haako ko mideodeok — nyaamde maayo nde tawetaake saka caggal Kooree.
🦑 Ko woni mideodeok?
E Engeleere wiyetee sea pineapple walla sea squirt. Ina wuuri dow kaaƴe nder maayo, ina mooɓtee dow daande maayo worgo Kooree (Namhaean). Ina waɗee e haako walla e ƴulɓe.
So ñaamat-ɗaa, nder mum ndiyam gacce-maayo ina fusa. Hay Koreeji'en e koye mum en ina ceeranoo — woɓɓe ina njiɗi, woɓɓe ina calanoo. So tawii a yiɗi liɗɗi maayo, ina moƴƴi etaade.

Hwangtae hakkunde njawdi sojaa. Ndaaree no teewu nguu taƴaaki hay sinno o njaarnaama e nder takay — o ɓeydii weltaade koo. Ɗum ko geɗel ɓurngel maantinde e oo liingu yoorninaaɗo.

Njawdi sojaa lesɗe ɗee kadi ina moƴƴi sanne. Ɗe sunnii takay oo fof, so waɗ-ɗaa ɗe dow maaro tan, ko pancal gootal timmingal.
Ko waɗetee e takay heddiiɗo

So a gasii fof, dow lahal ina heddii takay boɗeejo seeɗa. E nder Kooree ɗum woppaaka — a waɗata maaro e nder, a uurna fof, a nyaama. Giɗo am wiyi oo maaro-takay ina ɓuri koo nyaamdu arandeeru nduu moƴƴude. E goonga, mi waawaa wiyde o fenaani.
Ƴulɓe hwangtae — bistra juha nde ɓennata caggal oolɗuɗo
Caggal haako oolɗuɗo oo, ɓernde am yiɗi ko ndiyam laaɓɗam. Ɗuum waɗi min njamiri hwangtae-haejangguk — ƴulɓe hwangtae.
🍺 Ko firti haejang?
Firti ko "taƴde naawlaare hoore." E nder Kooree, gila ko ɓooyi, yimɓe ina njaarnoo ƴulɓe gulɗe caggal jamma nde njarnoo. Ina woodi ƴulɓe hwangtae, ƴulɓe ƴiye ladde (ppyeo-haejangguk), ƴulɓe njawdi sojaa (kongnamul-haejangguk)…
E gure Kooree, nokkuuji ɗii ina njooɗii haa subaka law. Yimɓe ina njalta nokku mum en, ina njaha toon sara. Ko aada leydi ndii, goɗɗo e goɗɗo.

Oon ñalawma min njarnii hay dara, kono ƴulɓe ɗee ina moƴƴi koo wonaa caggal njaram. Ina defee e nder ttukbaegi (lahal loonde Kooree mo jaɓataa saraade law), ndiyam laaɓɗam ina wuli ina yooka, bonngooje enoki e kusel haako ina dow. Ko feere e haako oolɗuɗo arannde oo. Laaɓɗam, nebbam alaa, hay huunde. Miijee haako liingu men Afrik, kono ndiyam laaɓɗam ɓurɗam nebbam alaa hay seeɗa.

Teewu hwangtae sunnii ndiyam ƴulɓe haa weltii. Ko waynoo liingu cañiiɗo yoorninaaɗo, jooni ina wayi hono tofu weeɓɗo. So ƴeewnii-ɗaa mo e cuppeeje, ina seekoo e dow njoɓɓoore — wonaa liingu fay seeɗa.

Ndaaree ɓuttungol ngol. A waawaa goonɗinde ko oo ko liingu ɓaleeɗo cañiiɗo wonnoo. Caggal oo, ina yiyee lahal njaarnoori — so a haɓɓitii ɗum fof, ina moƴƴi sanne. Ƴulɓe toɓɓere, njaarnoori huunde, maaro toɓɓere. Ko noon nii luuttondirten.
Hwangtae e ndiyam wasabi-sojaa

Ndiyam wasabi e sojaa (gochunengyi-ganjang). So ittaa-ɗaa hwangtae e nder ƴulɓe ɗee, a paggitoo mo e ɗoo — ɗamol feere. Hwangtae laaɓɗo oo ina heɓa njiiɓdi wasabi e lamɗam sojaa. Mi meeɗaano sikkaade ko ndiyam tokosel noon ina wayla ɗamol fof.

So poofle ina ŋabba e bonte ina yiyee, ko ɗoon sahaa moƴƴo. Ƴulɓe hwangtae so njuurii, ɗamol ina seeɗa feccere. Miin, mi adii nyaamde maaro seese, caggal ɗuum mi yuppii ndiyam heddiiɗam e nder maaro. Giɗo am, kanko o waɗi maaro e nder ƴulɓe gila arannde. Kala no yiɗir-ɗaa.
Hwangtae njaarnaandi — waɗ dow maaro tan, gasii

Ko ɗoo nyaamdu ɓurndu weeɓde e ɗeen ñalɗe. Hwangtae wonndu dow lahal njamndi, takay gochujang (takay oolɗuɗo Kooree defaaɗo e gawri) ina dow, ina njaaranoo seɗɗa-seɗɗa. Alaa ko woɗi — hwangtae tan e takay. Ɗum waɗi ko ɗoo ɗamol hwangtae e hoore mum ɓuri nande.

Hoore liingu oo. Pennirɗe mum ina keewi takay, e dow keeri lahal takay ina njuulaa ina cañi. Ɗeen keeri cañiiɗe ko ɗuum mi adii taƴde mi nyaami.

Teewu nguu ina jala e takay hono no laas nii. Ɓooygol adii, wulde caggal. Hay so a hulaa nyaamdu oolɗundu, ɗoo ina waawi.
Kala nokku, feere ɗamol

Dow laaci. Teewu ina peeña ɗoo, takay ina naati haa nder sanne. Hoore ina ɓutti, ina heewi ndiyam, laaci ina peeña, ina cañi. Ko liingu gooto, kono kala nokku teewu ina woɗɗondiri. Mi meeɗaano miijaade noon.

So a jooɗɗinii ɗum ɗiɗi sera-sera, ina yiyee ko liingu gooto kono nyaamdu feere sanne. Haako oo ina heewi ndiyam, ina jogii ɗamol liɗɗi maayo, njaarnoori ndii ina lamɗi, ina heewi takay. E maaro, njaarnoori ɓuri moƴƴude e am.

Peccel gootal dow maaro, gasii. E nder Kooree, ina woodi konngol "bap-doduk" — firti ko "gujjo maaro". Firti ko pancal ngal ina weli sanne haa maaro maa ina iwra tawa a anndaa. Nde ngartu-mi giɗo am wiyde heddii maaro seeɗa, lahal makko ina laɓɓi kisa!
Hwangtae suurtaaɗo — laaɓɗinde hunnduko maa

Hwangtae seekaaɗo seese, uurnaaɗo e takay fulɓe-oolɗuɗo (gochugaru), e konkommbere, e karotte, e njuumri simsim dow. Ɗum ko banchan — pancal Kooree kesal ngal ina ardee e nyaamdu mawndu. Wonaa nyaamdu arandeeru, ko huunde nde ƴewnetee hakkunde nyaamdu goɗɗo. Ina fooɗi lamɗam, ina cañi, haa caggal nyaamdu oolɗundu walla lamɗundu, hunnduko maa ina laaɓa.
Maaro gawri nder lahal mawɗo — uurna fof, gasii

Maaro ngoo ko bori-bap — maaro gawri. Ina waɗaa e nder yangpun (lahal njamndi mawɗo). Dow maaro ina woodi naraaɗe turnip, paɗɗe maayo yoornaaɗe, e takay gochujang. A uurna fof, a nyaama. Ɗum ko jeongsik — maaro Kooree mo anndanaa coodgol ɓurngol, ina naatina kala huunde e lahal gootal. Dow ndeen maaro, a waɗata peccel kala nyaamdu — ɗum ko ñalɗe maa fof e lahal gootal.

Oo ko tabal ñalawma min ngarti ɗiɗaɓo. Eey, min njahi laawol gootol, balɗe seeɗa min ngarti kadi. Njaarnoori hwangtae e ƴulɓe ina ngoni ɗoo. Liingu gooto, tabal ina heewa noon.

Caggal nyaamdu. Lahaaji ina ɓolɗi.
Ko njeytu-mi e goonga
Haako oo e njaarnoori ndii ina ngooli. Ko takay gochujang, so a hulaa nyaamdu oolɗundu, ina waawi tiiɗde. Giɗo am nyaami haako oo, o yari ndiyam laabi tati. Kono ɓooygol ina woodi heen, ɗum waɗi wonaa ko waawataa. So ko a adii etaade hwangtae, mi wasiyoo fuɗɗoode e ƴulɓe — laaɓɗam, wulataa, ina hollira ko woni oo liingu e goonga mum.
📌 Nyaamduuji hwangtae 4 ɗii e daɗɗol
• Haako hwangtae e liɗɗi maayo (hwangtae-haemul-jjim) — takay oolɗuɗo + liɗɗi maayo. Heewi sanne, ɗamol tiiɗɗo.
• Ƴulɓe hwangtae (hwangtae-haejangguk) — ndiyam laaɓɗam, nebbam alaa. Hay so a waawaa nyaamde oolɗundu.
• Hwangtae njaarnaandi (hwangtae-jorim) — takay gochujang, pancal maaro. Maaro maa gasataa.
• Hwangtae suurtaaɗo (hwangtae-muchim) — fooɗɗam-oolɗuɗo, laaɓɗinirɗo hunnduko.
So a yahi Kooree, taa liingu yoorninaaɗo hono hwangtae oo heddee caggal. Taa suɓo teewu wulaaɗo e gertogal tan. Nokkuuji hwangtae ina ngoodi Seoul e leydi Gangwon-do fof. So a yii "hwangtae" e takarda nyaamdu, naataa toon law — a meelataa.
Oo winndannde ina jeyaa e https://hi-jsb.blog.