Gamjatang: supu Koreeji ɓernde, laawol ñaamde
Ñamri ɓe ardi e Korea, jeyaaɓe ɓeɗɗi e mun
Ko woni ñamri gooto ɓe ardi e Korea, jeyaaɓe ɓe foti njettii e mun. Ko honno ɓe wonaa naatirde e laawol jaaɗi-jaaɗi (sosuuji) walla laawol cukkal/“jjigae”, kono kala nde ɓe ɗiɗi no feewi, ɓe njiyataa e ɓe gollata. Hay so tawii wonɓe goɗɗe ɓe waawaa ñaamde ngari sabu diine, kono ɓeɗɗi ɓe njogii ko ɓe njippina ɗum dow ɗe.
Ko ɗum Gamjatang.
Gamjatang ko honɗun?
🍖 Gamjatang ko honɗun?
Ko supu ndiyam ɓernde e ñawndu ɓuri, nde ngari ɓeŋngol (bone ngari) ɓe fotti lenyol haa ndiyam ngal waɗa ɗoƴngal e cuɗɗi. Sirɛeji (muusru turuɓe nde ɓe njalti), patata, e deulkke (powdere ɓiɗɗi perilla) no jaɓɓi e jokkondiral, nde ndiyam ngal waɗa ɗoƴngal, ɓuri yoƴde, tee kala nde a ɗiɗi, a hoto yeggitde ndii ɗoƴngal.
🤔 Konno hol ko Gamjatang?
Innde ndee jogii “patata” kono patata wonaa ɗum hoore. Ko woodi ɓiɓɓe ɗiɗi ɓe wi'ata.
- Ko ɓe wi'inoo ilii bone ngari “gamja” (patata) ndee ndaarol
- Ko ɓe wi'ata e ɓiɓɓe bone ngari “gamja-bone” kadi ndee ndaarol
Ɓay: hoore Gamjatang ko bone ngari.
📜 Asal
Nde 1899, nde ɓe ngollata laabiiri Gyeongin, ɗum ko ɓe mbiɗɓe gollal nde ɓe woppata ñamde, ɓe waɗi supu e ceertooji laaɓi: bone ngari, patata, e sirɛeji. Nde o ɓuri yelaa e ɗee laawol, o yahi e leydi kala, o waɗa Gamjatang moɗɗo kadi.
🥘 Ceertooji ɓeydude
- bone ngari → hoore ndiyam, no waɗi ndiyam ɓernde e ñawndu
- patata → no njolndii ndiyam, tee foti waɗde “cakkude” yoƴde
- sirɛeji → no ɓeydii yoƴde + ɗoŋngal ɓeɗɗi (texture)
- deulkke powdere → ko hoore ɓuuri e yoƴde ndiyam
- powdere piment (gochugaru) → ko hoore ñawndu “kal-kal”
Haa nde a hoto waɗa wulaa, muuqol ngal ko mawɗo

Ɗum ko Gamjatang nde hoto fuɗɗude fow. Dow ndiyam bimbi, perilla leaf, enoki (gorko pucci), e oñoore no nder toppol. Haa nde a hoto waɗa wulaa, muuqol ngal ko “ɓuri ɗowndude”, kono nde ɗee legum ɓe njoggi e ndiyam, ɓe fuɗɗii newnude, jooɗi Gamjatang goonga ɗon.
Feere perilla no naatata e ndiyam, enoki no njolndii ndiyam tee waɗa ɓernde e lewɗe, oñoore kadi no ɓeydii ɗacce (sweetness). Tati ɗee ɗiɗi no jokkondii e goɗɗum goɗɗum kala nde.
A yiɗi, kimci kadi no gollii, nde Gamjatang e kimci ko laawol “kadi” hehehe
Nde a ndiyataa ɗum ɓurti, ndiyam Gamjatang ɓuri “wow”

Nde mi ndiyii ɗum ɓurti, o ɓuri “wow”. Nder ndiyam bimbi ɓernde, sirɛeji no njoggi haa loowdi, dow mum perilla leaf e enoki no jooɗi. Kadi ko ñiiɓirde ndiyam ngal tan, a nanndaa o fotti lenyol no feewi.
A ndiyii sirɛeji? Nder Gamjatang, sirɛeji wonaa “ɗum ɗan” tan. Nde o ɓuri lenyol, o ɓuri njolndii ndiyam bone, tee ɗoƴngal “ndiyam jooɗndi e bone” no naatata nder sirɛeji. Woodi ɓe wi'ata “sirɛeji ɓuri nyama yoƴde” hehehe
A yiɗi o? Dow lewru ndiyam ngal, ɓiɗɗo njiyataa e ñawndu ngari (fat) no tippatippii. Ɗum ko seedeejo ndiyam goonga nde bone ngari ɓe naatnii.
Seting tabal Gamjatang

Ɗum ko seting tabal fow. Plaato oo nde a fotti joltaa nyama e bone, kimci, e kkakdugi no jooɗi e ceertu. Nde a yahii suudu Gamjatang, ɗum ko seting ndee noɗɗi no laabi e kala hande. Haa nde a hoto waɗa order, tabal oo no waɗi tee.
Kimci — ɓeydunde laawol Gamjatang

Ndiyam bimbi no ɗuuɓi, kabbal kadi no newnii. Nde a ɗarii ɓiɓɓel kimci dow ndiyam Gamjatang tee a ñaami e goɗɗum, ñawndu ngal no ɓeyda ɗiɗi—tee ɗum ko heɓo “yettude” hehehe. Nder suudu ñamri Korea, kimci ko ɓeɗɗo e cuɓi, tee a waawaa yiɗde refill bila alaa ceede.
Kkakdugi — no seŋŋita tee no “reset” gorko

Turuɓe kub-kub no njolndii ɓaɗɗe bimbi no feewi. Sabbu ndiyam Gamjatang ko ñawndu e ɗoƴngal, kkakdugi no seŋŋita, no seddina, tee no “reset” gorko haa hakkunde. Gamjatang e kkakdugi—ɗum ɓuri jokkondude no feewi, nde a ɗonndaa hehehe
🥬 Kimci vs Kkakdugi — ɗiɗi ko kimci
Kkakdugi wonaa ñamri gooto gooto. Ko turuɓe nde ɓe cewi teeltaa, ɓe newni ɗum, nde ɗum ko fannu kimci.
🥬 Kimci kabbal
- Ceertoore hoore: kabbal
- Tekstuur: lewɗe, no seŋŋita
- Ndiyam/demngal: newnugol ɓernde e ɗoƴngal
- Ndiyam: ndiyam bimbi ɓuri
- Ko fannu ɓeydunde kimci
🟥 Kkakdugi
- Ceertoore hoore: turuɓe
- Tekstuur: seŋŋ-seŋŋ, seddude
- Ndiyam/demngal: ɗacce e ñawndu ngol “kal-kal”
- Ndiyam: seddude, laaɓtude
- Ko fannu kimci
Ko ɓeɗɗi e mum
- Ɗiɗi ko kimci
- Ñamri newnugol → bakterii yoƴe ɓuri
- Nder suudu ñamri Korea, ko ɓeɗɗo → puccu + refill kala
- Nde a ñaami e Gamjatang, no hokka ndiyam ñawndu ngal “laaɓi” kadi
Ɓeydude legum e Gamjatang: mi ɗoo miɗo wiya “hay!”

Ɗum ko kabbal e perilla leaf. Ɗum wonaani nder seting hoore, ɓe orderii ɗum ɓeydunde. Sabbu nde Gamjatang no lenyol, legum ɗi no yaltata, tee nde a ɓeydi kabbal e perilla leaf nder pot, ndiyam ngal no naata nder legum, ɗoƴngal ngal kadi no ɓeyda.
Nde a ñaami Gamjatang, ɓeydude legum miɗo wiya ko foti. Nde a ñaami nyama tan, waawaa wonde “doyɗude” (heavy), kono kabbal e perilla leaf no hokki ɗum heɓde laawol. Ceede ɓeydunde kadi hoto ɓuri, tee ko worth hehehe
Sirɛeji — hoore suuɗiiɗo Gamjatang

Ɗum ko sirɛeji nde lenyol haani. Ko goonga, sirɛeji no mawndi tee no ŋeŋndi. Nde ɓe wotti ɗum dow pot tan, ñaamde no daɗi, tee kippol oo ko taƴde ɗum e cisa haa ɗum waɗa nder nde foti. Sirɛeji nder Gamjatang wonaa “ɗum e ɓeydunde” tan: nde o ɓuri lenyol, o ɓuri njolndii ndiyam bone, tee so tawii a naati, a yidi wi'ude sirɛeji ɓuri nyama yoƴde hehehe
Bone ngari — hoore goonga Gamjatang

Ɗum ko bone ngari nde no njoggi nder ndiyam. Nde ɗum no newni, ndiyam no yalta e bone. Nde fow, bone nde no ɗiɗi, kono nde a lenyoli ɗum juutnde, nyama ɓernde no ɓurtata e hoore bone, tee a waawi yiɗde ɗum e junngo, a ɓeɓɓi ndiyam, a jaɓɓi nyama “soqq” e hunyuko. Oɗon, ɗum ko highlight Gamjatang hehehe

Ɗum ko bone nde, ɓurngol. A yiɗi nyama nde no jooɗi hakkunde bone? Nde nyama ngal no njoggi nder ndiyam juutnde, o ɓuri newnude tee o ɓuri jolta e lewɗe, haray a nanndaa o yaltata e hunyuko. Nde nyama nde no ɓeddi e bone, ɗum ko hoto newni; nde bone nde no ɓurdii, nyama nde no andi, ɗum ko taƴaande yoƴde.
Foto “quality” e laawol cuuɓi (chopsticks)

Ɗum ko foto “quality” nde cuuɓi no jolta bone. Ko “miɗo ready ñaamde” goonga hehehe. Angle ɗoo ko muhimmii: bone nde foti yi'ude, ñiiɓirde ndiyam bimbi kadi foti “wuurde”, nde a yi'i, a yiɗi ñaamde ɗoon. Nde a wiya jeyaaɗo “ɗum ko Gamjatang”, foto ɗoo ɓuri woppude e hakkilintaande hehehe
Nde a lenyoli ɗum, ndiyam Gamjatang ɓuri ɗoƴngal

Ɗum ko ndiyam nde lenyol kadi. Ñiiɓirde nde ɓuri tundi, tee ndiyam ngal ɓuri laccude. Gamjatang ko ñamri nde nde a lenyoli, ndiyam ngal ɓuri ɗoƴngal. Deulkke powdere e powdere piment no waɗi nder ndiyam haa ɓe jeyaa, nde ndiyam nde fow so tawii o laaɓi, o ɓurtata kadi, o waɗa ndiyam ɓernde, ɗoƴngal, “heewnde”. Ko woni ɗum ɓe wi'ata Gamjatang ko ñamri nde a ñaami ɗiɗi: ɗoƴngal nde fow, e ɗoƴngal nde ɓaawo lenyol—ko ɗiɗi no woodi hehehe
🍖 Laawol ñaamde Gamjatang yoƴe
🔥 Foti lenyol moƴƴude
Hoto waɗa ñaamde kadi-kadi nde o arii. Lenyol ɗum kadi nde no fotti. Nde a lenyoli, ndiyam bone no ɓuri yaltude, deulkke powdere kadi no jeyaa nder ndiyam, tee ɗoƴngal ngal no waylita—no waawi wiya nde fow ko “ndiyam round 2” ko goonga.
🦴 Kippol joltaande nyama e bone
Nder gite bone nde, ko woni holle (groove). Nde a waɗii cuuɓi dow holle nde, a leentii “kuuuk”, bone nde no feccita. Holle ɗee kañum kadi nde a basii e laawol ndee, nyama ngal no yaltata lewɗe, a jolta ɗum ɗo feewi. Hoto diddo e semmbe, holle nde ko key.
✂️ Taƴ sirɛeji e cisa
Sirɛeji no arta mawɗe nder hannde. Nde a ñaami ɗum tan, o yaafi, tee kippol oo ko taƴde ɗum haa ɗum waɗa nder nde foti. Nde a taƴi, ndiyam ngal no naata no feewi, sirɛeji kadi no ɓuri woɗɓude. Hay so tawii woodi suudu ɓe, sirɛeji no gasa ɗoo mbele nyama.
🥬 Naatin perilla leaf e kabbal e goɗɗum
Nde perilla leaf naati nder ndiyam, feere mum no naata, ɗoƴngal ngal no ɓuri diiɗde. Kabbal kadi no njolndii ndiyam, no newnude lewɗe; nde a ɓeɓɓi, a nanndaa ɗacce ndiyam. Nde nyama tan no waɗi a doyɗa, kabbal no reset gorko.
🍚 Timminde e rice puccu (bokke e ndiyam)
Nde a ñaami kala ko woni nder, ndiyam nde heddii, naatin rice, bokk-ɗum. Rice puccu Gamjatang no waɗi. Feere deulkke no ɗooɗi nder rice, tee ɗum no yeɗɗita ko menu gooto kadi. Nde ɓe yahii Gamjatang, timminde e rice puccu ko laawol hehehe
🥒 Ñaam e kkakdugi
Sabbu ndiyam Gamjatang ko ñawndu e ɗoƴngal, kkakdugi no seddina gorko hakkunde, no reset. Seŋŋude mum e seddude mum no waɗi ndiyam ɓernde ngal ɓuri yidiinde. Gamjatang e kkakdugi—ko ɗum jokkondiral cakkitiiɗo.
Rice puccu Gamjatang — timminde goonga ko ɗoo
Timminde goonga Gamjatang ko rice puccu. Nde a ñaami kala ko woni nder, ndiyam nde heddii, naatin rice, bokk-ɗum—e nder ɗum, menu hesere no payi hehehe

Ɗum ko close-up nde cuudu no jolta rice puccu. Ndiyam deulkke no naatanii nder rice kala dowdow, tee a yi'i rice nde no ɗuutti bimbi. Perilla leaf kadi nde bokkii, feere mum no naatanii nder rice ɗoo e ɗoo.

Ɗum ko foto laawol bokkugol. A nanndaa motion spaatula oo. Ndiyam no njolndii nder rice, tee rice nde no waylita no feewi, nde ɗum fuɗɗii bokkugol. E ɗoo, feere nurunji (riice pot-ɗoŋngal) no fuɗɗii yaltude e tefere pot.

Ɗum ko rice puccu nde gaynii, muñal fow. E dawrugol, pot Gamjatang kadi no yi'ee—ko ndiyam ɗoo ɓe joltaa ngam bokkugol rice. Sign Korea kadi no yi'ee, a yiɗi hehehe
🍚 Rice puccu Gamjatang, nii ñaamete
Rice puccu ɗoo no waawi order-ɗum goɗɗum, walla a order rice gooto, a ñaami ɗum e ndiyam—ko laabi ɗiɗi. Nde a yiɗi timminde e rice puccu, wiya gollaaɗo “miɗo yiɗi rice puccu”. Ndiyam nde foti heddude seɗɗa ngam bokkugol jokkude; kono so ndiyam nde ɓuri, hoto hirsude—gollaaɗo oo no uddita ndiyam nde, o bokka, o waɗa ɗum.
💧 Moƴƴi-moƴƴi (moist)
Ɓe hoto uddita ndiyam fow; rice no njolndii ndiyam, tee ɗum no ñaamete lewɗe, ndiyam ɗee no woodi no goonga.
🔥 Seŋŋ-seŋŋ ✅ miɗo wiya “yaa”
Ɓe uddita ndiyam fow, rice nde no seŋŋita, no waɗa crunchy. Feere deulkke no ɗoŋngita nder rice, feere nurunji kadi no ɓeydii—ɗoƴngal ngal ɓuri ɓeydude.
⚠️ Nde a yiɗi seŋŋ-seŋŋ, reentir!
Nde ndiyam no heddii, rice nde waawaa ɗooɗde e tefere pot, waawaa hontude (burn). Foti wurrude ɗum kala sa'a, bokk-ɗum no feewi, ngam ndiyam e rice njokkondaa no fof.
Gamjatang ko ñamri nde alaa ko a woppata, fow no nafa
Gamjatang, kala nde a ñaami ɗum, a hoto yeggitde ɗoƴngal ndiyam ɓernde ngol. E asali, a waawi firde nde a yi'i bone ɓeɗɗi fow, kono nde a fuɗɗii basde cuuɓi dow holle, a jolta nyama, a ñaami—ɗum no naata e hakkilintaande. Ndiyam nde ɓuri ɗoƴngal nde a lenyoli, sirɛeji nde njolndii ndiyam, e timminde e rice puccu… Gamjatang ko ñamri nde alaa ko a woppata, kala ko woni ndee no nafa.
❓ Naamnii e jaabaw Gamjatang
N1. Gamjatang alaa patata. Hol ko innde patata?
Ko woodi asal ɗiɗi: ɓe wi'inoo ilii bone ngari “gamja” ndee, walla ɓe wi'ata fannu bone “gamja-bone”. Kono hoore goonga wonaa patata, ko bone ngari.
N2. Miɗo hoto anndaa no ñaamete bone. Mi ɗoo miɗo rawani.
Bas cuuɓi dow holle leydi nder bone, bone nde no feccita. Hoto diddo e semmbe; holle nde ko key. Nde a basii e holle jeere, nyama ngal no yaltata no lewɗe.
N3. Ñawndu ngal ɓuri no?
O jogii ñawndu “kal-kal”, kono wonaa ñawndu ɓurnde nde a waawi waawa. Jeyaaɓe kadi ɓe waawii ñaamde. Nde a hirsii, a waawi wiyde “hakkilante ñawndu” nde a orderi.
N4. Mi waawi orderde 1 portion tan?
Nder suudu Gamjatang ɓurɗe, order ko 2 portion e dow ko laawol. Nde a yiɗi ñaamde tan, laawol moƴƴo ko orderde pyeo-haejangguk (supu bone) — ɗum no waawi moƴƴude e 1 neɗɗo.
N5. Sirɛeji ko honɗum?
Ko muusru turuɓe nde ɓe njalti. O waawi ŋeŋɗude, kono nde o lenyol, o njolndii ndiyam, o newni, o hokka ɗoƴngal ɓernde. Hay ɓe wi'ata sirɛeji ɓuri nyama.
N6. No order-ɗum rice puccu?
Nde a ñaami kala ko woni nder, wiya gollaaɗo “rice puccu”. Haa so ndiyam nde ɓuri heddude, o no uddita ndiyam nde, o bokka, o waɗa ɗum. Ko timminde goonga Gamjatang hehehe
N7. So won ɓe waawaa ñaamde ngari?
Gamjatang ko bone ngari ko hoore, tee aɗa fota heɓde ɗum, ɓurti no daɗi. Nde diine maa walla sabu goɗɗum a waawaa ñaamde ngari, aɗa fota woppude ɗum, hay goonga.
N8. Kimci e kkakdugi ɓe celli ceede?
Nder suudu ñamri Korea, kimci e kkakdugi ko ɓeɗɗo puccu (basic side), tee refill kadi puccu.
Gamjatang yoƴe, hol ɗo mi waawi heɓde ɗum?
📍 Hol ɗo a waawi ñaamde?
A hoto foti hokkude hoore maa e “yiyde suudu Gamjatang”. Nder Seul e nder ɓurnde leydi, nder townji, hay nder wurooji, ɗum ko laabi: ko ɗo wuurii, a heɓa suudu Gamjatang gooto e dow. Sabbu ko ñamri nde ɓuri heɓde nder Korea, a waawaa heɓde ɗum no daɗi.
So a yiɗi suudu nde ɓuri ñiiɓude (mashuur), laawol ɓuri yaawde ko yiide e nokku maa jooni. Naatin kala ñiiɓirde ɓelow, a copy, a waɗa search e Google walla e Naver.
🔍 Ñiiɓirde search moƴƴe
suudu Gamjatang yoƴe
Ngam heɓde suudu Gamjatang ɓurɗo ɓadii e nokku maa
tawaande (innde nokku) suudu Gamjatang yoƴe
Misal: Gangnam suudu Gamjatang yoƴe / Hongdae suudu Gamjatang yoƴe
suudu Gamjatang ɓadii e am
Nde a yiɗi heɓde ɗum nder kartaa, ko jaaɓnirgal moƴƴe
suudu supu bone yoƴe
Nde a yiɗi menu 1 neɗɗo. Ko ndiyam nanndi e laawol, tee ɓuri moƴƴude ɗo aɗa woodi tan
💡 Kippol search
Nde a search e kartaa Naver walla kartaa Kakao, a yiɗi reviews e fotooji kadi, ɗum no ɓuri newnude. Kartaa Google kadi no woodi humpito suudu ñamri Korea, tee jeyaaɓe hoto ɓuri hirsude.
Ndee binndi ko waɗiɗum ndee e https://hi-jsb.blog.