I’a makareli vela ma bibimbap e faatumu manava
O la’u malaga muamua i Gyeongju, ma ou ulu atu i Gyeongchunjae
O la’u malaga muamua lea i Gyeongju. Sa masani ona ou faalogo o se aai e loloto lona tala’aga, ae a ou alu moni i ai, e pei lava ua ese le ea. O le taimi lenei e le’i umi ai la’u nofo, na’o le pasi atu ma taofi pu’upu’u. E le’i ou saili muamua foi se faleaiga. A’o ou savali lata ane i Bulguksa, na ou vaai i le faailoga “Gyeongchunjae” i luma o Bulridan-gil, ona ou ulu atu loa lea. E le’i ou su’e i Naver, ma e leai foi se faamoemoe tele. O lea ua ou manatu o le a sili ona faigofie ona ou tusi sa’o ma faamaoni.

Gyeongchunjae lata i Bulguksa: o le ā le lagona muamua
A vaai mai i fafo, e sili atu ona mama ma neat nai lo le mea sa ou manatu ai. Ona o lo’o i luma tonu o le nofoaga tafafao, sa ou mafaufau o le a pisi ma fenumiai, ae o le mea e ofo ai, e filemu. Sa tusi lapo’a le menu i luga o le faailoga, ma e vave ona e iloa le ituaiga o mea’ai. O le taualuga e foliga hanok, ma e fetaui lava ma le lagona o Gyeongju. Na ou faapea i lo’u loto, “e lelei, e le leaga,” ona ou savali atu lea i totonu.

Fa’atulagaga o le menu ma tau
A ou tilotilo i le menu, e tele lava ituaiga bibimbap. Buchu-bibimbap 11,000 won (pe tusa ma le $8), Tongyeong-meongge bibimbap, cockle-bibimbap, ma hanwoo-yukhoe bibimbap e 14,000 won taitasi (pe tusa ma le $10). Muo-bibimbap ma abalone-bibimbap e 16,000 won (pe tusa ma le $12), ae o le seafood-dolsot bibimbap e 18,000 won (pe tusa ma le $13). O le i’a makareli vela e 14,000 won (pe tusa ma le $10), ae o le araisa ese e 1,000 won (pe tusa ma le $1).
Sa ou fuafua e oka le i’a makareli vela e lua vaega mo tagata e toalua. Ae na muamua lava talanoa mai le pule. Na ia faapea mai, pe a ou oka faapea, e tele lava le i’a e sau, o lea e sili ai ona ou faaopoopo se isi menu ma fai faatasi. E iai faleaiga e masani ona faatonu ia tutusa le oka a tagata, ae o iinei e mafai ona oka eseese. O le mea lea na ou faaopoopo ai le cockle-bibimbap. O nei mea laiti e pei o se faailoga o le faatuatuaga.
O le lagona i totonu: i luma o turisi ae filemu

A’o le’i sau le mea’ai, sa ou maimoa la’itiiti i totonu. E laitiiti ma faalelei, e le o se nofoaga telē. E le tele ni laulau, ae e lava mo ni vaega e nonofo ai, aemaise o laulau e to’afa tagata. O le teuteuga laupapa e faia ai se lagona mafanafana i le loto.

Na ou nofo i tafatafa o le faamalama, ma sa ulu mai le la, e matua manaia ai le si’osi’omaga. O lena aso sa foliga o le vaitau e le pisi, ona e toetoe a leai ni tagata. E ui o se faleaiga i Bulridan-gil, ae ona e le tumutumu, sa sili ai ona to’a ma lelei.
Banchan i le laulau: o le aulelei o mea’ai Korea e amata iinei

A amata ona aumai mea’ai, o le mea na muamua oso i lo’u vaai o le banchan. E moni lava, o le aulelei o mea’ai Korea e amata i lenei faatulagaga o le laulau. E aumai ni ipu laiti, tasi i le tasi, ma ua tumu ai le laulau, ma e na o le vaai lava ua pei ua faamalie le manava.
Sa iai kimchi, aniti falai, mea piki, tofu, ma namul. E eseese lanu, ma e lelei le tuufaatasiga, o lea e alu ai loa le lima i le chopsticks e aunoa ma se mafaufau. E le’i taunuu mai le autu, ae ua pei ua mae’a le laulau. Na ou faapea, “o le mea lea e fai ai e tagata, e mafanafana le laulau Korea.”
Manatu faamaoni i banchan taitasi

I banchan uma, o le salati kāloti na faate’ia ai a’u. Sa tipi laiti, e mā’a’ati ma fou, ma e malu le tofo, e le mamafa le sosi. E pei lava e faamamā le gutu ma toe faatulaga le tofo. A’o lei sau le autu, o lea lava sa ou toe a’e ai pea.

O le aniti falai sa pupula, e le faigatā tele ona ‘ai, ae e iai le mā’ati e manaia i le nifo. E masima ma suamalie le tofo, e lelei tele pe a tuu i luga o le araisa. E pei o le lagona o le “mea’ai i le fale” e sau mai le ipu laiti lea.

O le kkakdugi sa fai si lapopo’a fasi, o lea e manino lelei ai le mā’ati a’o lamu. E iai le sua ua mitiia, ma pe a ‘ai faatasi ma le araisa, e pei e mālū ma toe faamamā le gutu. E sa’o le vevela, e le faapopoleina, o lea sa ou toe a’e ai pea.

O le pulou piki sa matua mitiia lelei le sosi soya, ae e le’i lē ‘ola le tekstua. E iai pea le “bite”, ma o le mea lea sa ou a’e ai i ai soo. Pe a ‘ai faatasi ma bibimbap po’o le i’a, e fesoasoani e tausia le paleni o le tofo. E pei o se mea e faatonu le laulau atoa.

O le kimchi sa faigofie ma sa’o lona tofo. E le mamafa le fefiloi, ma e mā’ati le kapisi, o lea e foliga mai e “mama” le laulau atoa. Ou te manatu e taua le kimchi i se faleaiga Korea, ma o lenei sa faatuatuaina ma mautu.

O le tofu kuka sa malie ma e iai le masima malu. E le o se tofo malosi, ae e pei o se ogatotonu e taofi ai le paleni i le va o isi banchan. A e ‘ai, e faasolo malie ona sau le manogi ma le suamalie. Sa ou fiafia i lena lagona filemu.

O le pepa ma le radish piki sa lelei mo le fafaguina o le fia’ai. E masima ma e iai le ‘ai’ o le tofo, ma pe a ‘ai ma bibimbap, e tipi ese ai le lagona ga’o. E laitiiti, ae e tele lona sao i le faamamāina o le tofo o mea uma.
Ua sau le autu: cockle-bibimbap ma i’a makareli vela

A uma ona ou talanoa i banchan, ona faatoa ou iloa lea o le laulau atoa. I le ogatotonu sa i ai le cockle-bibimbap, ae i le itu sa tu’u ai ni i’a makareli se lua ua vela i le lanu auro. Sa telē atu nai lo le mea sa ou manatu ai, o lea na ou malamalama ai i le tala a le pule. E lava lelei mo tagata e toalua e vaevae. O le mea moni, e tonu lava.
O le cockle-bibimbap sa tele sprouts ma fualaau faisua i luga, e foliga matuā tumu. Na aumai ese le sosi, ma pe a e sasaa ma fefiloi, e te iloa o le a vave ona uma le pesini. O le i’a sa mā’ati le pito i fafo, ma sa i ai foi pepa i le itu. E le o se faaaliga tele, ae e manaia ma faatosina.
Sa aumai foi le supo, ma e le o se supo vevela malosi, ae o se supo mālū ma malie. I le aotelega, e le o se mea’ai “faapitoa tele” i foliga, ae o se mea’ai Korea e mautu i le faavae. Mo se faleaiga i luma o turisi, sa sili ona mautu le faatulagaga nai lo le mea sa ou manatu muamua.
I Korea, o le tele o faleaiga e avatu banchan e aunoa ma se totogi. E fai si agalelei o latou banchan. E iai atunuu tuaoi e iai mea faapena, ae e masani ona totogi faaopoopo i le pesini taitasi. I Korea, e sau fua i le amataga. Ae o mea’ai autu po’o banchan “autu” e masani ona le mafai ona toe faaopoopo!
Cockle-bibimbap: sa leai se faamoemoe, ae na lelei

O nei cockle e alu i le bibimbap. E aumai ese le araisa, ona tuu lea o cockle ma fualaau faisua i luga ma fefiloi. Sa latou tuu tele cockle, ma i sipuni taitasi e toe aliali mai pea. E le o se “na’o sina mea teuteu,” ae e moni lava e tumu.
Sa sa’o lelei foi le masima ma le fefiloi. E le masima seia e manaomia ai ona faatumu tele le araisa, ae e le faapopoleina foi i le lē ‘aoga. E paleni le sosi, ma pe a fefiloi ma le araisa e lelei le tofo. Sa ou oka e aunoa ma se faamoemoe, ae sa sili atu nai lo le mea sa ou manatu.
I’a makareli vela: o le fetu moni o le aso



O le fetu moni o le aso o le i’a makareli vela. Sa tusia i le menu “1 vaega,” o lea sa ou manatu o le a laitiiti. Ae a o taunuu mai le ipu, na suia loa lo’u manatu. E telē, ma mafiafia le aano, e oo lava i lo’u manatu e mafai ona vaevae mo tagata e toalua. Na sa’o lava le pule ina ua ia faapea mai e tele pe a oka 2 vaega.
Sa auro ma mā’ati le pito i fafo, ma pe a pa’i i chopsticks, e vave ona tatalaina le aano. A ou u ai, e muamua sau le manogi ga’o suamalie ma le tofo lelei. E fai si masima, o lea e sili ai pe a ‘ai faatasi ma le araisa. E le o se masima tele, ae o le masima “e manaia,” o lea sa ou toe a’e ai pea. A e ‘ai faatasi ma le Cheongyang pepa piki i le itu, e tipi ese ai le ga’o ma sili atu ona manino le tofo.
O le mea foi na ou fiafia ai, ona sa ou oka ese le bibimbap ma le i’a, e le’i ou fiu i se menu e tasi. Bibimbap e fai ma “faamama” le gutu, ae o le i’a e fai ma “faamalie” le manava. E matua fetaui lelei le tuufaatasiga.
Auala sili e ‘ai ai le i’a: afifi i le letusi e moni lava

A e ‘ai tele le i’a ma laititi le araisa, e sili atu ona manino le masima. O le taimi lena e afiafi ai i le letusi e matua manaia. Tu’u se fasi i’a, tu’u sina araisa, afifi, ona mālū lea o le masima ma sau ai le manogi fou o le letusi. E alu i lalo e sili ona mama. O le auala lea sa ou sili ona fiafia i ai.
Pepa piki vevela: e vevela, ae e le mafai ona taofi

O le mea lea e ta’ua o le vevela Korea. E vevela le pepa nai lo le mea sa ou manatu ai, ma i le u muamua e vave ona oso aʻe. Ae ona o lo’o piki i le sosi, e le na’o le vevela tigā. E sau faatasi le masima ma le umami, o lea e le na’o le “vevela!”, ae o le vevela e suamalie.
O le mea e ‘ese ai, e ui e vevela, ae e toe alu lava le lima. ‘Ai se fasi i’a, tu’u se fasi pepa, fufui la’itiiti i le sosi. E vevela, ae e te mana’o e toe fai. Sa ou lagona ai e fai si “faapipii” o lona tofo.
Gyeongchunjae lata i Bulguksa: la’u faai’uga faamaoni
Na ou ulu atu e aunoa ma se su’esu’ega, o lea sa leai se faamoemoe. Sa i ai foi se manatu i lo’u ulu, pe a i luma o nofoaga tafafao, e taugata ae masani le tofo. Ae a ou ‘ai, sa lelei lava. Na ‘ese ese loa lena manatu leaga.
O le i’a makareli vela sa tele lona aofa’i ma sa sa’o le masima. E masima, ae e le soona, ma e fetaui lelei ma le araisa. O le cockle-bibimbap foi sa faamalie, aua e le’i faatauvaa i le cockle. I le iuga, o le oka eseese o mea’ai, ae le o le toe fai o le menu e tasi, sa avea ma filifiliga lelei.
E le o se faleaiga e “fa’aaliga tele,” ae o se faleaiga Korea e pei o le mea’ai i le fale mautu lona faavae. Afai e te saili se taumafataga e faatumu manava lata i Bulguksa, e faigata ona sese tele iinei. Afai ou te toe alu i Gyeongju, ou te manatu o le a ou toe asiasi ona o le i’a. Ma ioe, o le i’a makareli vela o le mea e sili ona ou manatua.
O lenei tusitusiga sa muamua lomia i luga o https://hi-jsb.blog.