
Jeongol mandu Koreeji moƴƴo e dabbunde
Jaaɓnirde
kuɗe 19
Ko e serie nyaamduuji ɗi maa nyaamata nde njaa'i Koree, hannden ko tayre mandu jeongol. Serie ndee maa waɗɗita e yeeso, ngam ndee woni e hollude nyaamduuji ɗi fof njiɗaa fii ɗe ngartaa Koree ngam ɗaɓɓude ɗe goonga. Hannden, e hakkunde ɗeen fof, ko mandu jeongol, nyaamdu ndu nde nyaamtaa e dabbunde ɗum waɗi eɗen maa welta haa e ɓalli.
Innde mandu jeongol ndee, wonaa fayde nde woɓɓe mooɗon nana ko ndee gila hande. Kono nde njiɗɗaa haala mandu jeongol yeeso Koreejo, gite makko maa waylu law. Nyaamdu ndu njogii daraja mawɗo non.
Mul mandu
Mandu heewannde ko kanko woni kooɗo dow. Dumpling ɗi ndiyam mum heewi e kusel e leɗɗe, e wudere seeɗa, ɗi nyaamata e ndiyam laɓɗam walla e soosi soy. Nyaamdu ndu saafaani, kono ɗuum woni ko waɗi ɗum ɗoo weli. Ko mbaydi nyaamdu ɗoowo gooto maa waawi nyaamde baasi fittaare.
Mandu jeongol
Eey, mandu woni e mum, kono mandu tan wonaa kooɗo ngoo. Ceeɗe, dangmyeon, leɗɗe e ndiyam fof ngartaa gootal e teburu nde ɗum fuu yoori ndiyam ndiyam. Nde humtoore nden fof e horude yeeso mooɗon, ko ndee woni mandu jeongol. Lahi maa woni e dabbunde nde yimɓe heewɓe njooɗii nder gooto faa ɓe nyaama ɗum.
Aran anndu ko jeongol woni

Jeongol ko nyaamdu Koreeji nder lefol ndee yetta e burner dow teburu, tee aɗa horude ɗum yeeso maa so aɗa nyaama. Ko nii ɗum ardata. Nɗiyan laɓɗam, ɓe ɓorna tan alkamaare leydi dow. Ɗum no wayi ko saafaani, naa? Kono ko ɗum woni fuɗɗorde ndee. So mandu e ko wonnoo kala naatataa gooto gooto, ndeen ko mandu jeongol goonga wayi timmuɗum.
Kooɗo mandu jeongol, mandu ɓen ngari

Ɗiɗi ɗee ko mandu. Ɗi mawɗi, naa? Nder mandu Koreeji, maaƴde mawɗinde no waɗi e hollude ko nder mum heewi goonga. Haa so a nyaamii ɗi nii tan, ɗi welay maa no feewi. Kono hannden, nyaamde ɗi nii tan wonaa laawol. Nɗiyan gonɗam e horude ngonton tan e cakkitii ɗi.
So leɗɗe alaa, wonaa jeongol

So a nattinii mandu tan, a maa jaɓi ko woni killa. Shiitake, oyster, baabudi, kabis e bok choy, leɗɗe ɗee fof naatataa gooto. Wonaa koo ɓeɗɗe tan ɗi taɗɗi e mum. So ɗiɗi ɗee leɗɗe fowii ndiyam nden nder lefol ɗum e ley ley, ɗi waylutoo ɗam en e mum. Nɗiyan nde arii no laɓɗi tan, ndeen nde yahi yimɓa eɗe waɗude ndiyam mum ɓurɗum luutɗude.
Teewu nagge e laawol shabu-shabu

Caggal ɗuum, teewu nagge ngari. Koo ndee laawol mum feere. Mandu e leɗɗe mbaawi horude yeeso, kono teewu nagge alaa non. A yeftoo ɗum seɗa nder ndiyam gonɗam e horude, nde rangere mum wayli ɗe oɗon ɗii a itta ɗum law. Ko laawol shabu-shabu rewrude. Ngam ɗum ceertaama seɗa seɗa, sekondi seeɗa ɗotan ɗum. So aɗa yiɗi ɗum e ley ɗum yimɓa, ɗum waɗata caɗɗum. Kono so a ittii ɗum e saa'i moƴƴi, ɗum ɗoƴray e hunnduko maa. Ɗuum woni tottirde maggo ndee.
No mandu jeongol horata, daga fuɗɗorde faa reende

Jooni ɗum fuɗɗii goonga. A nattina leɗɗe nder lefol, a suusa hiite. Nder arande, ɗum no wayi ko haɓɓere leɗɗe tan natti nder lefol. Kono daga ɗee ndee woni ko ɗum fuu fuɗɗata goonga. Bok choy, baabudi e kabis maa waɗa e ndiyam gonɗam, tee ɗi fuɗɗa iyntude ley ley. Taa suus setta hiite e wakkati gooto. So a heertinii ɗum e nder ley ley nii, ndiyam maa waɗi ɗam moƴƴam caggal ɗuum.
So ceeɗe naati, ndiyam maa waylu

So leɗɗe njawii seɗa, a nattina ceeɗe. Tawi ɗum waɗaay horude nder sembe goonga tawo. Nɗiyan ngoo e nana haade urnde e ɗam leɗɗe e ceeɗe ɗee ley ley. So shiitake e oyster ɓuri e nder ndiyam gonɗam, ureeji mum luttinaaɗi e ndiyam maa fuɗɗi ummaade. Goonga, ko ndee woni jotorde ɓurnde. Jeongol wonaa nyaamdu ndu nyaamata e law law. Kala ko nattinaa nder mum maa waɗi e sodde ɗam mum nder ndiyam nden ngam ɗam jeongol goonga ummoo. Haa so a jooɗii yeeso lefol nden, aɗa nana ureeji ɗi, no wa'i ko a nyaamii ɓandu ngu tan.
Ndiyam ndiyam, jooni saa'i mandu waɗii

Jooni ɗum fuɗɗi horude goonga. Daga carngol lefol ngo, ndiyam fuɗɗi yoorude, ɗee ko e ndeen lefol ngool fuu horii. Nɗiyan nde arii no laɓɗi tan, ndeen jooni wayli ɗam e renndo e ureeji, ngam leɗɗe e ceeɗe ɗii fof rokkake ɗum ɗam mum. So ureeji ɗii fuɗɗi wurtaade e suudu horirgol, yimɓe ɗi jooɗii e teburu baafal maa fuɗɗi yaɓɓitaade e ngoɗɗe gite. Ureeji ɗii njogii daraja. Jooni saa'i mandu waɗii.
So mandu naati, ndiyam maa luutɗo ɓurɗum

So a yi'i ndiyam ɗam horii e sembe, a sankita mandu nder mum. E saa'i nde mandu mawɗo ɗii yaɓɓi e ndiyam gonɗam, a mbaawi nande yimɓe ɓiɗɗitaade yooruki ndiyam nder hunduko mum. Goonga kañum. So mandu naati nder ndiyam, juus mum gonɗum nder mooftude ley ley, tee ndiyam maa ɓurɗum luutɗude kadi. Ko nde arii ndiyam leɗɗe, jooni wayi ndiyam mandu. Ɗuum woni ɓernde mandu jeongol. Kala nde nattina-ɗaa ko feere, ndiyam nden maa waylu kadi.

Ndaari mandu ɓee no ɓe yooriri. So a heɓii ɗi e gila nde nattinaaɗi, gila jooni gorko, cuɓi mum ɓurnii puɓɓude ngam ɗi njogii ndiyam nden. Nɗiyan ngoon naatake haa nder cuɓi mum. Ko ndee woni saa'i ɓurndi heɓaade hiɗaande nyaamude ɗi. So a ali ɗi nder hiite nden e nduuɗi, cuɓi mandu maa rawi walla mbeski. E ndee nde, a haanata udditaade gooto, ndeen a nyaama seɗa nder hunduko. Nɗiyan gonɗam maa faandu nder hunnduko maa, tee ɗuum ko ɗam ɗam goonga. Kono jokkondire, ngam ɗum gasa no feewi.
So a ndaarii nder kimchi mandu

Aɗa yiɗi anndude ko woni nder mum, naa? Mi ceertii ɗum nii. Ɗum ko kimchi mandu. A yi'ii no kimchi e dangmyeon heewi nder mum, tee e woodi rangere wodde? So a ndaari ɗum e yaasi, ɗum no wayi mandu gaɗaawo gila tan, kono so a ceertii ɗum, nden a yi'a ko nder mum heewi goonga. So ɗum horii nder ndiyam, ɗam kimchi ɗam ɗam mawɗam eɗam wurta seɗa, tee ɗam nden hawridi e ndiyam. Hiiɗo mooftude mum ɓurii ko a miijannoo. Haa yimɓe ɓe nyaamaay nyaamdu ngondu kimchi gila hannden, kimchi mandu horiraaɗum e nder jeongol ndee eɗi mbaawi nyaamde ɗum no laawol maaɗi.
Gogi mandu
E nder mum woni kusel, tofu, buchu e dangmyeon. Ɗam mum no ɗuuɗi no moƴƴi, tee ko ɓurɗum hollude ko juus kusel ngol e seɗa wurta. Yimɓe ɓe nana mandu Koreeji nde arande, ko ngol ɗam ɓurɗum saafde e waawde hollude. So a nattinii ɗum nder jeongol, ureeji kusel maa naata nder ndiyam, tee ɗum maa luutɗo no feewi.
Kimchi mandu
E nder mum woni kimchi, kusel e dangmyeon. Ko ɗam mum ɗam ɗam seɗa e sembe gasa seɗa woni ko hollata ɗum. Yimɓe heewɓe ɓe nana kimchi mandu nde arande eɗe hayra to ɗum welaa gasa no ɓe miijannoo. So ɗum horii nder ndiyam jeongol, ɗam kimchi maa naata nder ndiyam, tee ɗam jeongol maa ɓurɗum ummaade ngol kadi.
So teewu nagge naati, ndiyam nden timmii

Leɗɗe naatii, mandu naatii, kono a anndi ko waɗata so teewu nagge maa ɓeydii? Nɗiyan nden maa waylu fuu. Ureeji nagge mawɗi maa sankita e ndiyam nden fuu, tee ndiyam nde arii laɓɗam e safaare maa waylu luutɗam e tedduɗam no feewi. E restorantiiji heewɗi, a mbaawi suɓaade teewu nagge kadi. Yimɓe heewɓe eɗi puɗɗa e ko ɓe heɓi arande, ndeen so ɗum weli ɓe ɓeydata teewu.
Sekondi seeɗa ɗotan ɗam

Teewu nagge ngoo soodaani horude e nduuɗi. A yefta ɗum seɗa nder ndiyam gonɗam, nde rangere mum wayli, a ittira law, a nyaama. Ɗuum woni laawol shabu-shabu. Ngam ɗum ceertaama seɗa seɗa, sekondi seeɗa ɗotan ɗum. So a ɓorii saa'i ɗii, teewu ngoo maa wa'i caɗɗum. Saa'i ngii tan nde rangere wayli, ko ngii woni saa'i ɓurɗi moƴƴude.

So teewu nagge ngoo fuɗɗii horude nder ndiyam, rangere ndiyam maa waylu kadi. Dow ndiyam laɓɗam ɗam leɗɗe e ceeɗe ngaɗi, ureeji nagge maa naata, tee rangere e ɗam nden maa ɓurɗum luutɗude no feewi. Jooni ɗum no wayi ndiyam feeram fuu e nde arande. Nde njooɗii aɗa yotta kadi kowi ngoodi e ndiyam nden, nden a fehma law ko waɗi Koreeɓe eɗe yiɗi jeongol kala dabbunde.
Reende ko kalguksu, ɗuum woni timmitorde goonga

So a miijii ko ɗum fuu timmii caggal nyaamuki, alaa. Nɗiyan nde ɓurii luutɗude no korii e les lefol, tee ko hayɗinii ali ɗum no nden. Nyaamuki nuduluuji kalguksu nder ndiyam koriiɗam nden ko timmitorde goonga mandu jeongol. So a suɓaake ɗum e restoranti, ɓe ngaddan maa nuduluuji ɗi feere. So kalguksu naatii nder ndiyam nde mandu, teewu e leɗɗe rokkake ɗum ɗam mum fof, nuduluuji ɗin maa njaara ndiyam nden e ɗee ɗum maa wa'i tassa reendu goonga.
Ko kalguksu woni?
Kalguksu ko nuduluuji Koreeji aadiraaji ɗi ngaɗata e gaɗaare alkama ceertuɗe e kaafa. No innde ndee holliri, ko nuduluuji ceertuɗi e kaafa. Ɗi woni mburɗi seɗa e jogii ɗooyki e hunnduko, tee ngam maaƴde mum, ɗi nanaara ndiyam ley ley, ngam ɗam ndiyam nden naata nder ɗi goonga. So a nattinii ɗi nder ndiyam luutɗam, ɗam ko heewi ko’e dudal no mandu jeongol, nuduluuji ɗin maa njaara ɗam fof, tee ɗi wa'i tassa reendu goonga. E Koree, kalguksu ko nyaamdu nuduluuji ngoɗngoɗi, tee kadi ko timmitorde jeongol nde yimɓe nyaamataa e heewde.
Ndeen jeongol ardaa, banchan ɓen njooɗii dow teburu arande
E restorantiiji Koreeji, ko hokkugo nyaamdu dow hokkaade tafam earto arande tan wonaa. Aran ɓe ngaddan maa taseeji pamarel pamarel ɗi njooɗi dow teburu. Ɗi ko banchan. Ɓe ngaddata ɗi e baasi ceede, tee so a nyaamii ɗi, a mbaawi naamnaade kadi. Yimɓe ɓe arii e ɗoon ndee eɗi laarta ɗi e gite tan ngam anndaa ko ɗi woni, ngam ɗuum mi hollan maa hannden banchan ɗi ngari gooto gooto.

Ko pancake ngondu alkamaare leydi. Yaasi mum no ceertuɗum, nder mum no jogii ɗooyki moƴƴi, tee so a yeftii ɗum e soosi soy, sabu haynaaki jeongol nden maa waɗaa no majjere. E restoranti Koreeji, ngaddanki pajeon e banchan ko en miijata ko e koɗume woni karama no feewi.

Ndeen toɗɗum ceertuɗum cawɗum ko jangajji. Ɗum jogii ɗam ɗam seɗa e weltaare seeɗa, tee so a nyaamii ɗum e hakkunde nyaamdu luutɗam, hunnduko maa maa hisnu ko ɓeydaa kesa. Ko gooto nder banchan ɗi restorantiiji Koreeji ngartinataaki kadi. Ɗum no wayi ko pamarɗum tan, kono so ɗum alaa, a maa nana ko yawtii e teburu.

Concombre ndee rewnaama e poode pimet e alkamaare leydi. Nder concombre ndee ceertuɗe, ɗam mum naatake no feewi, ngam ɗuum ɗum waɗi gasa seɗa e hisnugo kesum e gooto. E arande, maa ihdo miijde ko ɗum gasa haa no feewi, kono nde ndaarii ɗum gooto, juuɗe maa rutto e mum kadi e kadi. Ɗum ɗoo yidi e jeongol no feewi.

Soosi no wusaama dow lettuce nden.
Naamne ɗi yimɓe naamnataa e mandu jeongol e heewde
Q. Mandu jeongol gasa no feewi?
Nɗiyan mum arande wonaa gasa. Ɗum jogii ɗam laɓɗam e safaare. So a yiɗi ko gasa, a mbaawi naamnaade poode pimet walla pimet Cheongyang ɓeydii.
Q. Koye mandu ɗeye naatata e mum?
Koye ɗiɗi arandeyɗi ko gogi mandu e kimchi mandu. Ɗum maa waylu ngal restoranti, kono e nokkuuji heewɗi ɓeɗi nattina koye ɗiɗi ɗin fof.
Q. A waawi nyaamde ɗum wonde gooto?
Jeongol e restorantiiji heewɗi fuɗɗata e yimɓe ɗiɗi walla ɓurɗi. So aɗa nyaamii tan maaɗa, ɗum moƴƴi ɗaɓɓude e arande so ɓe woodi menu jeongol gootol.
Q. Banchan ɓen e baasi ceede?
Eey, e restorantiiji Koreeji, banchan ɓen ngardata e baasi ceede. So a nyaamii ɗi, a mbaawi naamnaade kadi.
Q. Kalguksu naatata ndeye?
A nattinata ɗum e reendu goonga, nde ko’e ɗii fof timmii, tee ndiyam nden luutii no feewi. Nuduluuji ɗin njaarata ndiyam nden, tee ɗi timmitina nyaamdu nden no moƴƴi.
Q. Nde ceede mum no wa'i?
E heewde, ɗum wa'ata ko daande $8 haa $13 e gooto. So a ɓeydi teewu nagge kadi, ceede ɗin maa ɓeydu seɗa.
Q. Menu e ɗemngal Ingiliisi woni?
E restorantiiji gonɗi haade nokkuuji jahooɓe, menu e ɗemngal Ingiliisi eɗi heɓotoo e heewde. Haa so alaa, fotooji firooji e telefon maa walli no feewi e heen ɗuɗɗum.
Winndannde ndee waɗi nder ɗerewol https://hi-jsb.blog e arande.