LeɗɗeÑaamdu
ƊemngalFulfulde
게시31 mbooy 2026 03:39

No ɓe nyaamirta Tteoksuntwio | Tteokbokki, Sundae, Fraadum, e Keek Liingu, nyaamdu laawol Koree

#Tteoksuntwio#Tteokbokki#Sundae
Hakkunde 11 minuut janngude
🚨

Tintinoore famarnde: Ndee winndannde ina haala pinal nyaamdu aadaaji leydi Koree. Won e ɗii nyaamduuji (hono 'Sundae') ina njogii ƴiiƴam e teewu alade (mbabba), ɗum ko haram e nder diine Lislaam. Kono, anndude e faamde pinal nyaamduuji leydi goɗɗi ko huunde moƴƴere e weltinnde. Ndaar-ɗen ko yimɓe Koree ɓuri yiɗde nyaamde e nguurndam maɓɓe ñalnde kala tawa a ɗamminaaki nyaamde ɗum!

Ko wakkati kootol gila e golle. Ndunngu woni, naange mutii law, nde njaltu-mi e nokku ɗo laana les leydi, hendu nduu ina jaangti. Defde jemma ina tiiɗi, kofgal am ina ŋaara ngam heege. Nde njawo-mi e laawol, nji'mi maande suudu nyaamdu famarndu. Nde nji'mi Tteokbokki (keke maaro waɗaaɗo e saas boɗeejo e jalniiɗo) e nder gilaas, koyɗe am naati toon tawa mi miijaaki.

So a wiyi nyaamdu laawol Koree, yimɓe heewɓe miijoto ko teewu mbabba fraadum walla gertogal fraadum, kono nyaamdu ɓurdu heewde e nder Koreenaaɓe ko goɗɗum. Ko 'Bunsik' (nyaamdu famarndu aadaaji Koree). Tteokbokki, Sundae, Twigim, e Eomuk. Nde noddirta ɗii nayi e nder gootal, ɓe mbiyata ɗum ko Tteoksuntwio e nder Koree. Ko alkule gadane ɗe inɗe majje. E nder Koree fof, suudu Bunsik ina heewi no feewi bano bitikuuji ñalnde kala. So woni e Seoul walla e Busan walla e wuro famarngo, suudu yeeyata Tteokbokki ina woodi tigi. Coggu maggal, hay so a ƴettii ɗii nayi fof, ko hedde 7 walla 8 Dolaar ($), a faamata haa a haara. So a naatii wooturu, a noddii Tteoksuntwio gooto, ɗum woni hiraande ma.

Ndeen ñalawma kadi ko noon. Nde njooɗii-mi tan, noddi-mi Set Tteoksuntwio. Miin wooto kono nyaamdu nduu ina heewi. Mi miijii so mi waawaa nyaamde ɗum fof, kono ngam haalde goonga, mi wuuwi haa e ndiyam ɗam.

Set Tteoksuntwio, ɗum woni laawol goongawol nyaamdu Koree

Set Tteoksuntwio ina waɗi Tteokbokki, Sundae, Twigim, e Eomuk e dow palto boɗeejo

Ndee nyaamdu nayi fof ari ko e dow palto boɗeejo. Ɗum woni Set Tteoksuntwio. Nokku oo ko Jaws Tteokbokki (죠스떡볶이), kumpal Bunsik mawngal e nder Koree. Kono hannde, winndannde am ko fayti e nyaamdu nduu tan, wonaa kumpal ngal, ɗum noon haala kumpal ngal haa ɗoo tan.

Taabal suudu nyaamdu Koree ina holla Set Tteoksuntwio e goɗɗum

Kala suudu Bunsik ndu naataa, a yiyata ko ɗum. Tteokbokki boɗeejo, Eomuk e ndiyam laaɓɗam, palto Sundae, e sakko Twigim. Mi nyaamii ɗum e Daejeon, mi nyaamii ɗum e Seoul, ko seerti tan ko seeɗa e dakamme maggal.

Tteokbokki — Keke maaro ɓuuɓɗo mutaaɗo nder saas boɗeejo

Keke maaro Ssal-tteok ɓuuɓɗo mutaaɗo e saas jalniiɗo Gochujang

Mi adii ƴettude Tteokbokki. Keke maaro tekkuɗo ina muti e nder saas boɗeejo, ina waɗi kadi biskit gooto e dow mum. Ndee biskit, mi faamaano ngam hol ko ɓe mbaɗi ɗum, kono nde muti-mi ɗum e nder saas, dakamme kureeje e jalniiɗe jillondiri haa weli no feewi. Kono so a yoofi ɗum e ndiyam ɗam ɓooya, ɗum ɓuuɓata no feewi. Mi anndaa ɗum, caggal ɗuum mi ƴetti ko ɓuuɓi, mi nyaami.

Ssal-tteok vs Mil-tteok, hol ko seerti?

Keke oo ko Ssal-tteok (keke maaro). Tteokbokki Koree ina waɗi pecce ɗiɗi, Ssal-tteok e Mil-tteok (keke alkama).

Ssal-tteok vs Mil-tteok, hol ko seerti?

Ssal-tteok (Keke maaro)

Ko keke waɗaaɗo e maaro. Ina ɓuuɓi e tekkuɗo, so a ŋati ɗum ina weli ngam ɗum. Ina taƴa saas oo, saas oo naataa nder, ɗum noon yaasi ko jalniiɗo kono nder ko laaɓɗo. So ɗum buuɓii, ɗum deƴƴata no feewi, ɗum noon a foti nyaamde ɗum tawa ina wuli.

Mil-tteok (Keke alkama)

Ko keke waɗaaɗo e alkama. Ina ɓuuɓi e tekkuɗo ɓuri keke maaro oo, saas oo ina naata nder, so a ŋati ɗum tan, dakamme oo ina saaya e hunduko ma. Hay so ɗum buuɓii, ɗum deƴƴataa no keke maaro oo. E nder Koree, keke maaro ɓurɗo heewde e yeeso dente cukaagu wonnoo ko Mil-tteok, ɗum noon yimɓe heewɓe ina ciftora cukaagu mum en so ɓe nyaamii ɗum.

Hannde, Ssal-tteok ɓuri heewde. Kono miin mi ɓuri yiɗde Mil-tteok. Nde ngon-mi cukalel, nde njaltu-mi e duɗal e coggu dolaar ($1), mi naati suudu nyaamdu, ɓe ndokki-mi Mil-tteok. Hoto Ssal-tteok ɓuri welde walla Mil-tteok ɓuri welde ko haala pinal e nder Koree, kono jaabawol gooŋawol alaa. Ko faandaare ma tan.

Sirlu saas Tteokbokki

Saas jalniiɗo Gochujang ina weewta e dow keke oo
Tteokbokki tiggaaɗo e chopstick

Ko ɓuri himmude e Tteokbokki ko saas boɗeejo e tekkuɗo. Ko ɓe njiiltondiri Gochujang (saas jalniiɗo Koree), suukara, njuumri, e saas soya, ɗum noon dakamme e jalniiɗo ina arda. Yimɓe waawaa nyaamde jalniiɗo ina mbaawi hula, kono Tteokbokki aada oo jalnaani no feewi. Dakamme oo ina arda, caggal ɗuum jalniiɗo ina tawaa seeɗa. So a waawaa nyaamde jalniiɗo, ina woodi Jjajang-tteokbokki (Tteokbokki e saas ɓaleejo). Wonaa boɗeejo, kono ɓaleejo, saas Jjajang ina e nder keke oo, jalnaani e weli.

Kono e faandaare woɗnde, ina woodi Tteokbokki ngam yimɓe yiɗɓe jalniiɗo no feewi.

Palondiral Tteokbokki Jalniiɗo

E nder Koree, ina woodi cuuɗi ɗi njeeyata Tteokbokki e tolnooji jalniiɗi. Gila e tolno 1 haa e tolno 5, nokkuuji tiiɗɗi ina njogii haa tolno 10, waɗde palondiral ngam nyaamde tolno toowɗo oo ko pinal weltinngal. So a yiilima e YouTube "Spicy Tteokbokki Challenge", a yiyata yimɓe ina mboya tawa yeeso mum en ina moƴƴi kono ɓe nyaama.

Tolnooji toowɗi ɗii ko jalniiɗi no feewi. So Tteokbokki aada ko dakamme e jalniiɗo seeɗa, mo palondiral oo ina wula hunduko. So a nyaamii ɗum fof, cuuɗi goɗɗi ina mbara foto ma e mahe mum en walla ndokka ma nyaamdu nduu e mbeeda.

So a yillima Koree tawa aɗa yiɗi palondiral, fuɗɗo e tolno 2. Hay tolno 1 ina waawi jalnude ngam hoɗɓe.

Miin ne mi ƴettii tolno 3 laawol gootol. Mi waawaano nyaamde feccere e maggal, mi wuuwi ndiyam Eomuk tan. Caggal ndeen ñalawma, mi waɗataa palondiral ngal kadi.

Twigim — Nde mutaa e saas Tteokbokki, wonti nyaamdu woɗndu

Mandu e Ojingeo fraaɗi e nder sakko Bunsik

Nde nyaam-mi Tteokbokki, mi waylii e Twigim (ñaamdu defaaɗu e nebbam, fraadum). Ndeen ñalawma, mi ƴettii Mandu-twigim (dumpling fraadum) e Ojingeo-twigim (squid fraadum) feccere. Twigim Koree ina seerti e Tempura Japon. Tempura ina famɗi e hoyi, kono mo Koree ina tekki. So a ŋati laawol gootol, yaasi ɓuuɓɗo ina fesa, caggal ɗuum nder ina tawaa.

A waawi nyaamde ngal Twigim ni, kono aada Koree ko mutde ɗum e saas Tteokbokki. Miin e fuɗɗoode mi welaaka ɗum, mi nyaami ɗum ni. Kono nde nji'mi neɗɗo gorko taabal sara am ina muti ɗum e nder saas oo, mi waɗi noon kadi. Caggal ɗuum, ko kala nde mi muti ɗum tan nyaam-mi. Ɓuuɓri ndii ina majja, kono ɗum lomtiima dakamme jalniiɗo, wonti nyaamdu woɗndu laaɓndu.

Twigim Bunsik Koree, ina heewi laabi noon

Twigim Bunsik Koree, ina heewi laabi noon

Twigim Banooje (Yachae-twigim) — Basalle, karoot, e leɗɗe goɗɗe jillondiraaɗe fraaɗe. Ɓuri lollude e ɓuri hoyde coggu.

Twigim Gimmari — Maaro gilaas taaraa e nder Gim (haako maayo) fraaɗo, ɓuri yiɗeede e Twigim fof.

Twigim Pataas (Goguma-twigim) — Pataas taƴaaɗo tekkuɗo fraaɗo. Ina weli, sukaaɓe ina njiɗi ɗum.

Twigim Ojingeo — Squid (liingu ɓaleeri) fraaɗo e nder nebbam laaɓɗam. Ina weli ŋatde.

Twigim Mandu — Dumplings (mburuuji aada) fraaɗi kadi. Yaasi ɓuuɓɗo, nder ɓuuɓɗo.

Twigim Saeu — Shrimp (ngilngu maayo) fraaɗo. Ina tawaa e cuuɗi Bunsik moƴƴi, ina tiiɗi coggu dow woɗɓe.

So a yahi e taabal laawol, a yiyata ɗii Twigim ina njooɗii e dow rawaandu nebbam. A waawi tiggude e fitiiru ma ngam suɓaade, gootel fof ko hakkunde 0.40 dolaar haa 0.80 dolaar ($).

Twigim Gimmari, laamɗo Twigim Bunsik

Twigim Gimmari taƴaaɗo ina holla maaro gilaas e nder

So a ɓadiima, a faamata tekkeendi ɓuuɓri ndii. Ko ɓaleeri ndii woni Twigim Gimmari, nde ɓuri mi yiɗde e nder Twigim Bunsik fof. Ko maaro gilaas taaraa e nder Gim (haako maayo) nde fraaɗum. Yaasi ina ɓuuɓi, nder ina ɓuuɓi e waawi taƴde. Nde mutaa e saas Tteokbokki, ɓuuɓri ndii ina lomtii dakamme e jalniiɗo. So Tteokbokki ko laamɗo, Gimmari ko nulaaɗo mo waawaa ŋakkude.

Eomuk — Ndiyam laaɓɗam ngam deƴƴinde jalniiɗo

Ndiyam laaɓɗam e Eomuk e nder suudu Bunsik

Nde nyaam-mi Tteokbokki haa jalniiɗo oo ɓeydii, juuɗe am tiggiti ɗum. Eomuk (keek liingu waɗaaɗo e ndiyam ngulɗam). E nder Koree, ɓe noddirta ɗum kadi Odeng. Ndiyam laaɓɗam ina heewi Eomuk, kono ndiyam ɗam ko goonga.

Ko ɓe nguuwi ndiyam ɗam e liyyi njamndi e kelp, caggal ɗuum ɓe naati Eomuk ngam guuwaade, dakamme oo ina yalta e nder ndiyam ɗam. E ndunngu, so a yarii ndam ndiyam, ɓernde ma ina welta, miin mi waɗi ɗum e nder saare am laabi heewɗi. Mi soodi liyyi, mi soodi kelp, mi soodi Eomuk, mi guuwi kono dakamme oo seerti. Mi sikki ko wakkati guuwgol ɗam e nder taabal Bunsik gila subaka haa jemma addi dakamme oo. Guuwaaɗo hojom 30 e guuwaaɗo waktuuji 12 fof ina seerti.

Kala mbaadi Eomuk ina jogii laawol mum nyaamde

Eomuk narɓe, taaraaɗi, e taƴaaɗi e nder ndiyam ngulɗam

Mbaadi Eomuk ina seerti. Ko narɓe, ko taaraaɗi, ko taƴaaɗi. Ɗi njuutɗi ina njogii ndiyam heewɗam, ɗi taaraaɗi ina njogii ndiyam nder ɗum, so a ŋati ɗum, ndiyam ngulɗam ina fesa. Mi haalana yimɓe ɓe nyaamataa laawol gadanol tan, hoto ŋati Eomuk taaraaɗo oo feccere mawnde laawol gootol. Nder ɗum ko ndiyam ngulɗam, ina waawi wulde hunduko ma. Miin mi wulii e mum.

Sundae — Sosiyee Koree waɗiraaɗo ƴiiƴam mbabba

Palto Sundae taƴaaɗo, ina tawaa e tetekki e ndiyam lamɗam

Ɗum ko Sundae (sondee - sosiyee waɗiraaɗo ƴiiƴam e tetekki alade e njuumri). Ɓe taƴi ɗum laabi heewɗi, ina tawaa e tetekki e koyɗe e sara, les maggal ina tawaa ndiyam lamɗam. Ko lamɗam jillondirɗam e njamndi jalniiɗi, Sundae ina mutaa e ɗum aada.

Hol ko woni Sundae? Ko tetekki mbabba (alade) tawa ina waɗi maaro gilaas, leɗɗe, e ƴiiƴam mbabba nde ɓe ndefi ɗum. So ɓe mbiyi "sosiyee waɗaaɗo e ƴiiƴam", won yimɓe ɓe njaltata ngam ɗum ko haram e nder Diine men, kono e nder Orop kadi ina woodi nyaamduuji ndii. E Angalteer ina woodi Black Pudding, e Espaañ ina woodi Morcilla, e Farayse ina woodi Boudin Noir. Mbaadi ndii ko gootum, kono Sundae Koree ina waɗi maaro gilaas e nder ɗum ɗum noon ina ɓuuɓi e weli.

Sundae Koree vs Sosiyee Ƴiiƴam Yuroopu

Sundae Koree

Ko tetekki mbabba (alade) waɗaaɗi maaro gilaas, leɗɗe, e ƴiiƴam nde ɓe ndefi ɗum. Maaro gilaas ina adda ɓuuɓri ndii, ina mutaa e lamɗam walla saas Tteokbokki. Dakamme maggal ina hoyi.

Sosiyee Ƴiiƴam Yuroopu

Ko ƴiiƴam alade jillondiraaɗi e nebbam, ñamri, e lekki jalniiɗi. Leyɗeele fof ina njogii innde majje. Angalteer ko Black Pudding, Espaañ ko Morcilla, Farayse ko Boudin Noir. Ina waɗi nebbam ɓuri Sundae Koree, e jalniiɗo maggal ina tiiɗi.

Miin mi ɓuri yiɗde mutde Sundae e nder saas Tteokbokki e nokku lamɗam. Lamɗam ina mawnina dakamme Sundae oo e hoore mum, kono saas Tteokbokki ina adda jalniiɗo tawa ko nyaamdu woɗndu. A waawi waɗde ɗum fof, ƴeewa ko ɓuri welde e ma.

Seertude hakkunde Sundae Bunsik e Sundae aada

Sundae Bunsik taƴaaɗo ina holla maaro gilaas
Sundae tiggaaɗo e chopstick

Ngol Sundae wonaa mo aada (juuɗe). Sundae suudu Bunsik ɓuri heewde ko waɗaaɗo e usin. Sundae aada ina soodaa e luumooji aada, nder ɗum ina tekki e mbaydiiji mum ina njuuti. Dakamme maggal ina seerti laaɓti. Kono, haa ngam haalde goonga, Sundae nyaameteeɗo e Tteokbokki ina yonata.

Tetekki e ƴiiƴam addaaɗi ɗii ina njiɗi e njiɗaa. Yimɓe njiɗɓe ɗum, so alaa, ina nimsita, ɓe njiɗaa ɗum ndaartaa ɗum. So a yiɗaa ɗum, nde a noddi ɗum, wiy "itetee tetekki ɗii". Ɗum noon ɓe ɓeydata Sundae ɓuri heewde. Miin mi yiɗi koo, kono mi nyaamataa tetekki ɗii no feewi.

Mi ƴetti ɗum fof laawol gootol

Eomuk tiggaaɗo e leɗɗe ngam nyaamde
Sundae taƴaaɗo ina holla maaro gilaas nder
Twigim Ojingeo fraaɗo ina holla koyɗe daneeje e nder ɓuuɓri

Eomuk ina tigga e leɗɗe ngam nyaamde hunduko gooto. Sundae ina holla taƴre maggal tawa maaro gilaas ina heewi nder. Twigim Ojingeo ina holla koyɗe daneeje e nder ɓuuɓri ndii. Ƴettude ɗum e nyaamde ɗum nii woni welo-welo Bunsik. Hoto nyaamde e chopstick no laamɓe, tiggude ɗum e fitiiru ko ɗum woni aada taabal Bunsik.

Bunsik ko aada ñalnde kala tan

Bunsik wonaa nokku ɗo foti noddirde laawol, walla nokku ɗo foti ɓoornude comci. Ko nokku tawaaɗo e wuro ma wakkati fof, so a haarii tan a naati.

Kono ndee nyaamdu famarndu ina naati e ɓerɗe Koreenaaɓe no feewi. Caggal duɗal, banndiraaɓe ina mawnina kopareeje ngam noddude Tteokbokki. E ndunngu, e nder taabal laawol, ndiyam Eomuk ina wulna juuɗe. Jemma caggal golle, mi noddi palto Sundae miin wooto. Bunsik wonaa nyaamdu tan, kono ko fotooje ñalnde kala.

Ndeen ñalawma kadi ko noon. Gila e golle, mi naati suudu Bunsik tawa mi miijaaki, mi wuuwi Tteoksuntwio oo fof e dow palto boɗeejo, mi yalti. ɓernde am haarii, mi weltaaki. Bunsik ko noon. A naata e ɗum tawa alaa sabaabu mawɗo, a nyaama ɓuri ko miijotooɗaa, a yalta tawa a weltaaki.

So a arii Koree, naat laawol gootol. Kadi, hoto yejjitu yarde ndiyam Eomuk. Ɗum ko goonga maggal.

Ndee winndannde wiyetee aslu e https://hi-jsb.blog.

작성일 31 mbooy 2026 03:39
수정일 19 seeɗto 2026 03:50