
Yahugol jam e galle hanok cuuɗi
Jaaɓnirde
kuɗe 14
To a yiɗii yiyde wuro hanok e Koree, ko ɗum waɗata ko Jeonju walla Bukchon e Seoul waɗi e miijum. Kono e Sejong, wuro keso moɗon oo, ena woodi leydi hanok ɓuri jam, tawa alaa yawteende yimɓe, alaa ceede naatol, e yimɓe ngoni makko ena ngoodi e ɗuum hakkeeji. Ɗuum ko galle hanok Goun-dong e Sejong. Ko leydi nguurndam pamarel ngal, ndee galle hanok 46 ceeɓii e mum, e aɗa heɓaade ɗum e motoka e saa’a 1 e nderke daga Seoul, ɗoo Daejeon ko minit 30 tan. To a yiɗii yahugol e jam e laabi hanok, walla aɗa ɗaɓɓita nokku ngam ƴeewtude seeɗa e nder laawol juutngol daga Seoul haa Busan e ɗo a waawaa waɗde ɗum e nokku fow, ɗum-ɗaa ko nokku moƴƴo.
Paykun ɓennun, mi yahi ton e debbo am. Koo nde ton wonaa woɗɗi daga suudu amen, mi andi tan ɓooyɓe makko e ɗuum ko ennjam yottii. Dalil ɗum ko Sejong hoore mum ko wuro ngo haa Koree’en maaɓe mbaydi no “Ko ɗume woni ton?” Wonaa se siifirde wuro keso, galle gomnati e apartmaaji ɗi mburi ɗum galleɗe. Ndeen ñalnde ɗeen, min arti njaahi café hanok ɗi ina noddiree Hemel, ɗi ngoodi ɗoo e galle hanok ɗeen, nde ɓe njiɗi tawtude, min mburti nder galle hanok ɗeen ngol. Mi ena miijoo nde yeeso mi waɗan Hemel rewju ɗuttungal, kanko e ɗoo mi wi’ete tan: ko café e nder suudu hanok nde woni, ɗe njogii tee e kaɓirɗi weltaare, e to aɗa yahaade galle hanok ɗeen, jokkude gite ɗi ɗiɗi e gooto ko sehil.
E hakkunde wuro keso ena woodi laawol hanok

Nde min naati laawol ciki leydi ndii, kaaƴe hayre lesles ɗi njeertii e fow ɓen, e ruufooji tile hanok ɗi puɗɗi heewde yeeso amen. Kono to a sukkitii hoore maa, a yiyetee ɓaawo mum blokkiiji apartmaaji ko 20 dantol no ɗum waɗi. Ɗuum woni yiyal am adanngal e galle hanok Goun-dong e Sejong. Ko goonga ɗum woni e hakkunde wuro keso, kono to a dari e nder laawol ngol, hawayru nde ɗuum waylii. Nde min ndaarnoo ɓaawo, apartmaaji ɗi arti nattude e yeeso gite. Debbo am wi’i, “Oo wuro goonga keso ɗoo?” Min maa mi miijii non.
Yahugol hakkunde kaaƴe hayre e hortensiaaji ɗi joofii

To a yahii seeɗa yeeso, apartmaaji ɗi puɗɗii majjude e yeeso gite. Kaaƴe hayre juutɗe e tile ɓaleeje ko ɗi ngartii e fow ɓen, e dow giddiiɗe ɗen hortensiaaji ɗi joofii ena peŋtita. To ko waawnoo ndee ko nduungu, ɗi fuu ɗi waɗnoo buluu e yele. Kono nde min ngarii, ko timmunde paykun woni, ngam ɗum waɗi ɗi mbalii bunni e joofii ko nde ɗi caafii. Kono ko ndeen tan maa ena woodi nder mum ndimaaku. Hanok e hortensiaaji ɗi joofii, hay gooto alaa e nafoore, kono ɗum waɗata yimre lobburnde. Laawol ngol ko jam tan, haa min nanii tan huunde ñaami koyɗe amen e les kaaƴe ɗen.
Wonaa nokku yawteende, ko galle hanok nde yimɓe ngoodi e mum hakkeeji

Ɗum ko suudu nde yimɓe ngoodi goonga. Hanok duuɓi ɗiɗi, haa balakoŋ daande jooni woni e mum. To aɗa ndaara ɗum kadi, ɗum ɗaɓɓitorta miiɗo loddi walla wonndude moolaaji yejjitiiɗi, kono e goonga ko suudu gomɗo. Ko ɗume waɗi leydi ndii seeɗa woni ɗum: wonaa hanokji nayiiɗi ɗi kuuɓnaama tan, kono ko galle keso ɗe mahiraa daga fuɗɗoode e fannu hanok gaggal. E wi'ete ko ruufooji, cuuɓal, e kaaƴe maa ngam leydi hanok ko ɗi waɗii no taƴaaji keewɗi ndiccinaa. Sababu ɗuum, galle ngal fuu ena nandi, alaa gootal ndi fiildata.
To a yiilake Koree, aɗa waɗata miijo mo woni: e ngal leydi, galleeji nayiiɗi e pulloore jiiɓi, apartmaaji keso e hoccete kadi e njaɓɓorgo. So wonaa laamordeji walla suuduji diina, yiyde fannu galleeji ndaari ndin e nguurndam ñalndi fotaali. E non, galle hanok Goun-dong ko misal sehil ɗaawri no fannu galleeji Koree nayiiɗi naatiri e nder nguurndam kesum.
Cayriiji pain, ruufooji tile, e hanokji dow ndaari hayre



Xol line ruufooji tile ɗi e hakkunde leɗɗe pain, e ɗaɓɓitannde leɗɗe dow ndaari hayre — miijo ɗuum ko laaɓtuɗo, alaa nokku fii rawaani walla goongel alaa. To a yiyi tan hanok Koree nder fotooji haa jooni, ɗoo eeyataa heɓde yimre mum e gite maa faa laaɓi. Wonaa hanok nde yeeso yawteende waɗtori, ko hanok nde yimɓe naatata e mum e ñalnde fof ngam nguurndam hakkeeji.
Laawol yaasi — taxal dow wudere miiɗo hanok resort



Nde a wurtii yaasi galle ndii, yiyal ngal waylii seeɗa. Laabi ciki ɗi ko no laawol paafol e hakkunde kaaƴe hayre, kono ɗoo laawol ko jaajol, galle hanokji jippani e fow wudere nde. E dow derii fof, innde suudu nde winndaa e binndi Sinawa, e hanokji duuɓi ɗiɗi dow ndaari hayre — e goonga, miijo am arandol ko ɗum miiɗi resort hanok baturɗo no wardo leydi. Kono a yi'i motokaaji ɗi e yeeso derii ɗin? Ko motokaaji yimɓe ɗi ngoodi ɗoo e goonga.
Rang paykun puɗɗii naatde e cakaaji ɓaawo ɗin seeɗa seeɗa, e nde haɗii e line ruufooji tile ɗin, dimum keɓii weltaare foto. Li laawol ngol, min tan no ɗiɗo. Jamtinol ngal tooɓii haa ɗum waɗi ko min nani ɗum hayɓe. Mi hîsii seɗɗa no min nattii leydi yimɓe oo e cuuɗi, kono galle ndii soodanii no jeyaa e yimɓe meehata, ngam ɗum waɗi alaa ko waɗi kulol.
Dawdirgol dow wudere — nokku moƴƴo maa ngam fotooji
To a jokkii laawol ngol geesol dow wudere nde, a heɓata dawrirde galle ndii. Daga ɗon, cakaaji ɓaawo ɗin ngololii e makko, ngam ɗum waɗi yiyal leɗɗe pain e ruufooji tile ɗin no wayri e naange gallol baafol. Wonaa “hanok hakkunde apartmaaji” kadi, kono miiɗo galle mawɗe nayiiɗe e ladde leydi ladde nde no njeɗɗi e gaɗaare.
E kêle nde ndaari hayre nde, kulîlke azaleaaji ɗi e pottii kumi, e ngam hay gooto ndaaraay ɗum e laawol ngol dow wudere, mi nani ɗum ko kaɓɓoore seeɗa. Dîwar hanok, kulîlke pembe, e cakaaji ɗi ɓernde ɓaawo — ngam foto, ko nokku oo ɓurɗo. Kono yimɓe ɓurɓe heen waɗtaaki haade ɗoo. Ko heewɓe ɗiɗi tan yaha café e dammugal ngol, paasi ndee ɗum huutii. Ngam ɗum, beyti joonde ko min tan no ɗiɗo.
Siluweet banan e asar joonde

To a ndaarii dow daga laawol leyydi, a yiyata hanokji ɗiɗi walla tati e ndaaru dow ndaari hayre nde. Nde naange nde tiggii no ndu no yonata ɓaawo cakaaji ɗin, ko kontuuri ruufooji tan laaɓi e jayngol yeeso. Waktu oo woɗɗi. To a ariiɗa ɓaawo nderkiije, a waawata heɓde ɗum leydi ngol. Haa jokkude demgal maa ngam foto e ɗum waktu ɗoo wonaa ko halli.
Cuɓe dîwar — ko njiyaa tan nde a yaha no faamde

Cuɓe dîwar ɗin njaɓani gite am, ɗum waɗi mi naatii nêɗɗude. Ko dîwar fannu nayiiɗo bɔrni ngal e ɗeɓɓe tile e brickji, e dow ndaari hayre nde lekki pain ena wurta, e les makko kulîlke pamare ena cuɓaa. Hay ko ɗum waɗi fii ɗi e fotooji nattataay no feewi; a foti yi'ude ɗi tan nde a yahata e jam, a ndaaratako no faamde.
Hay huutore parkir — to a darii motoka e ciki, a heɓay cezal
Ina woodi huunde gootal nde foti a hay. Heewde laabi ciki galle ndii parkir e dariinde motoka ko ɗi haɗaa. Li Koree, to a darii motoka e nokku ngo alamaare ndee woodi, a heɓata cezal. To a arii e motoka kiraa, ko ɓurɗo kadi ɗum: taa parkir nder galle ndii, huutoro parkîng kafeya Hemel walla parkîng giwtol navenda galle ndii. Taa yittoo ngam laawol ngol ena wooɗi oo, motoka maa njooɗu e nokku fow, ngam yeeso nde a wartira motoka kiraa ɗin, a waawata tawde warnde cezal. Mi parkirii e kafeya Hemel, ndee ko woni sehil kadi ngam nokku ena heewi.
Taxal mo hanok e wuro keso ngarta e gootel nattinol
To a yeeso dammugal galle ndii lattii seɗɗa ɓaawo, a yiyata e ñaamo leɗɗe pain e ban hanok, e nyaamo ɓaawo avahiya kesa ena dari. E gootel yiyal ngol, Sejong fuu miiɗi nder mum. Hanok e wuro keso ngonaa e gootel kadre, ɗuum woni kimmbin taxal ngol. So a juulii tan laawol jogagol yimɓe ndee gootel, a hîsata no ɓeydii demgal mum. Hestirgol ngol ko heewde hayrannde.
So ɗum yoɓii yahugo? — miijo am cilaare
E goonga, mi waɗataa miijo arde Sejong tan ngam yiyde galle ndii tan. Galle ndee ko pamarel, e minit 20 a waawata wurtude fuu. Kono to Sejong woni dow laawol maa, ɗum waylata. Yimɓe ɗi njippata daga Seoul bernde Busan, Gwangju walla Daejeon, e juulata Sejong. So a wurtii e otobaan, e minit 10 haa 15 a heɓata ɗum, ngam ɗum waɗi e nder ajotol juutngol a waawi rawtude ɗoo e minit 30 haa saet gootol liiɗi e nokku njaatol. Yah e laabi hanok, yar çay e café ɓaawo, ndeen joɓdi laawol maa.
To a nohoo no min e daare Sejong, ko nokku moƴƴo ngam yahrtude no mbelɗe. To a jooɗi e yilloore, bes e a rawti seeɗa, a waɗi ɓeɗol gootel e laabi hanok ɗin, ɗum foti. Wonaa nokku ngam yawteende nde hilaaci ko nango “hollugo”, kono ko taxal goonga nde yimɓe ngoodi e mum e a yaha no jam. Ɗuum woni weltaare galle hanok Goun-dong e Sejong.
No yahaade galle hanok Goun-dong e Sejong
📍 Adires
Leydi Gounhanok-gil (Goun-dong), Sejong Special Self-Governing City
Laawol Goun Hanok-gil, Goun-dong, Batal Sejong moƴƴinɗo e koree saare leydi hoore mum
🔍 Innde ngam nawigasiyon
“galle hanok Sejong” walla “galle hanok Goun-dong” walla “café Hemel”
🅿️ Parkîng
Parkîng kafeya Hemel ko moƴƴo (belaş to a soodii e café). Parkîng giwtol e navenda galle ndii maa ena woodi.
Parkîr e Hemel ɗii suudu çay; to a soodii e café, ko belaş. Parkîng giwtol e navenda galle ndii maa ko belaş. Parkir li laabi ciki galle ndii ko haɗaama, cezal ena toɓɓa.
🎟️ Naatol
Belaş
🚗 Waktu daga geleyi mawɗi
Seoul → nder saet 1 e nderke haa 2 saatan (otobaan)
Daejeon → nêzîkî minit 30
Navenda Sejong → nêzîkî minit 10
🚶 Waktu yahugol
Yahde galle ndii fuu e koyɗe ko nêzîkî minit 20. To a ɓeydi café, pêşniyar ko saet 1 haa 1.5.
📸 Waktu moƴƴo ngam yahaade
Yahugol hakkunde 2 haa 5 kikiiɗe jango ko ɓurɗo wooɗde. Fotooji e asar e jayngol yeeso ena mburta geese. E ñalɗi golle ko ɓurɗo jam e daande e weekend.
Nokkuuji goɗɗi ɗi moƴƴi e körtel galle hanok
To yiyde galle hanok ndii tan heewnaaki maa, e körtel mum ena woodi nokkuuji ɗiɗɗi ɗi a waawi jokkude e gootel plan. To a waɗii ɗum no laawol nîvro, a waawata waɗde ɗum fuu e jam.
Café hanok Hemel
Café hanok gootol ɗoo e kêle galle hanok ndii. A waawi yarude çay kesum, qahwa, e kaɓirɗi weltaare e nder suudu hanok. Parkîng makko ko mawɗo, lewru ɗum ko sehil ngam ɗaɓɓitde ɗoo dema aɗa yaha galle hanok ndii. Rewju gooni maa ena wara yeeso.
Adires: Gounhanok 1-gil 3, Sejong | Waktu golle: ñalɗi golle 09:30~18:00 / weekend 10:00~20:00
Instagram Hemel →Arboretum Laamu Sejong
Ko arboretum sahaa wuro arandol e Koree. Galle gelɗe ñalawmaaji nay diina ena moƴƴi gila, e baaldi yaasi ɗin maa ko jaajeeji. Daga galle hanok ndii haa ton ko nêzîkî minit 10 bi motoka.
Adires: Sumogwon-ro 136, Sejong | Naatol: mawɓe $4 / sukaaɓe $3 / sukaaɓe pamare $2 | Alaa udditaaki ɗuum Altine
Waktu nduungu 09:00~18:00 / waktu ceedu 09:00~17:00
Lowre internet fermorde Arboretum Laamu Sejong →Parc ɗemngal ndiyam Sejong
Ko parc mawɗo maa e leydi ngam ndiyam mahangu. Ena woodi laabi yahugol, laabi bisikilet, haa sahaana e dow ndiyam. Naatol ko belaş, parkîng maa ko belaş. Daga galle hanok ndii haa ton ko nêzîkî minit 5 bi motoka.
Adires: Dasom-ro 216, Sejong | Waktu uddital: 05:00~23:00 (uddii seeɗa e hitaande fuu)
Laawol nîvro pêşniyarkiraaɗol
Laawol nîvro galle hanok Sejong
Yottaade Hemel → parkir → yarude çay walla qahwa (nêzîkî minit 40 haa saet gootol)
Yahugol galle hanok Goun-dong (nêzîkî minit 20~30)
Arboretum Laamu Sejong walla Parc ɗemngal ndiyam Sejong (minit 5~10 bi motoka, nêzîkî saet 1~2)
Cañe ñaamdu e navenda Sejong, ndeen jokku laawol nokku moofto
Ndeernde ndee ko waɗaama aslin e https://hi-jsb.blog.