Dak-galbi Welngal: Ñaamri Gertogal Lada e Korea
A jarama, min woni Hi-JSB! Blog amen ko nder ɗemɗe feere-feere winndatee, ɗum saabi winndannde Korea ndee wonta e giiɗe hoɓɓe (jananɓe) saha e saha. Min njaafi e ɗum. Hannde miɗo yiɗi hollude on ñaamri ndi mi wasiyata on soko on ngarii Korea. Ko ɗum woni Dak-galbi (gertogal lada)! Ko ñaamri ndi pot-ɗon ñaamde e yahdu mon Korea, ɗum waɗi miɗo fawi ɗaminal e ndee winndannde hannde!
Hol ko woni Dak-galbi?
Hade yiite huɓɓeede, mbaydi arandi ndi weli
Mbaydi arandi Dak-galbi e dow njamndi
Nyamri ndii yettima e dow njamndi, kono yiite huɓɓaaka tawo. Kono ndaaree, ɗum heewi no feewi? Ko woni e les ko haako cabbage daneejo. Dow mum ko gertogal muulaangal e lada boɗeejo. Lada boɗeejo oo ko huunde teeŋtunde, ko lada gochujang lada Korea mbaylaandi, wa'i ko no ketchup huutortee e nyamduuji ɗii fof. So aɗa yiɗi lada, mbaydi ndii tan ina adda ndiyam e hunuko ma, kono so a waawaa ñaamde lada, a hulata seeɗa. Hoto hulu, aɗa waawi ñaagaade ɓe ɗuyta lada sahaa nde coodataa.
So a ƴeewii lada gochujang ɓadii
So a ƴeewii ɗum ɓadii, aɗa yi'a lada boɗeejo oo no feewi e dow gertogal ngal, ko ɗum woni lada gochujang oo. Ina wa'i no tulde yiite ɓadiinde huɓɓude, masiin? Soko ɗum defaaka tawo ko noon wayi, kono so ɗum waɗaama e yiite, lada oo saayata, jillondira e gertogal e haako cabbage. Ko woni e sera ko danejum e noone pot-pot ko Tteok (maaroori ɓuɓɓundi). Ko maaroori Korea ndi weli ñaamde, soko ɗum jillondirii e lada, ko dakam mawɗo addata.
Nyamri lada Dak-galbi, wonaa sosi meere
A yi'ii no lada oo tewri e dow gertogal ngal? Ɗum wonaa sosi meere wulaaɗo dow. Ko ko muulaa e lada oo gila e waktuuji keewɗi, walla gila hanki. Ɗum waɗi soko defaaka tawo, lada oo naatii e nder teewu nguu no feewi.
So a ƴeewii ɓadii, aɗa yi'a gertogal ngal tayaama e taƴe mawɗe. E Korea, ɓe kuutortoo ko teewu koyngal gertogal ittungol yi'e e teewu ɓernde gertogal. Teewu koyngal ngal ina weli e heewi ndiyam, teewu ɓernde ngal ina jaadi. Taƴe ɗiɗi ɗee ina njillondiri, ɗum addanta ma dakam feere-feere e nder palaa wooto.
A yi'ii haako cabbage oo e sera njamndi ngii? Nde wuulaandu nduu fuɗɗii, gertogal e lada e hakkunde ngal ɓalla e haako cabbage oo. Haako cabbage oo ina usta semmbe lada oo, ɗum waɗi ko ɗum huunde nde waawaa ŋakkude nder ñaamri ndii.
Toppings Dak-galbi, suɓo nii
Nyamri Dak-galbi arandi ndi ina weli no feewi, kono so a waɗii topping (kuuje goɗɗe), ndi wontata ñaamri ɓurndi welde fof. E nder restoraaji Dak-galbi ɓuri heewde, aɗa waawi yoɓde seeɗa ngam ɓeydude topping ɗi njiɗ-ɗaa fof.
Kkaennip — haako ko ɓuri haawnude hoɓɓe
Haako mbokkooji keewɗi e dow palaa ngal, ɗum woni Kkaennip. Ko haako uuraako ngu ñaametee ko e Korea tan, alaa to tawe e winndere ndee fof so wonaa e taabal Korea. Aɗa waawi wuppude gertogal Dak-galbi nder maggo walla a wuuldi ɗum e gertogal ngal. Kono uurngo maggo ko caɗeele. So jananɓe (hoɓɓe) kuurnii maggo e laawol arandewol, ɓe mbiyata ko nana no nanaajo (mint) walla gite uuraaɗe, kono uurngo maggo ɓuri mawnude e semmbe. Hono no Korea naajo wa'i sahaa nde ñaami coriandre e laawol arandewol "ko woni ɗum?", ko noon kkaennip wa'i e hoɓɓe. Kadi ina haawna, ina woodi jananɓe heewɓe fawaaɓe ɓe njidaa uurngo maggo gila e dakam, ɗum saabi yimɓe luutndii ɗum no feewi. So aɗa yiɗi ndaarude, mi wasiyoto a ñaama haako wooto taw.
E dow yiite ngulndi — fuɗɗoode defde Dak-galbi
Sahaa nde yiite nge huɓɓi
Sahaa yettima, yiite nge huɓɓaama. Kuuje ɗe keewɗe no tulde nii puɗɗii waataade sahaa nde ndokkaa nguleeki. Haako cabbage oo fuɗɗii laaɓde, lada oo saayi fuɗɗii lijaade e njamndi ndii fof. Gila e ndee waktu, uurngo lada oo saakorii e restora oo, so taabal sera ngal hurnii uurngo ngoo, ɓe mbaɗat yamiral e yiɗde maɓɓe.
Kuuje ɗee puɗɗi jillondirde e goonga
Gollal ngal fuɗɗiima e goonga. Kuuje ɗe keewɗe no tulde ɗee ngonti nii. Tteok, boccoonde, korawal, e spam, ɗii fof ndarii ko ngam naatde e lada oo. Njamndi ndii heewi kuuje njillondirɗe ɗe mballondiri dakam mum en, e goonga so a ndaarii natal ngal tan ndiyam e hunuko ma waɗat. Dakam mawɗo Dak-galbi Korea woni ko e ndee taƴre. Wonaa defoowo woni too, ko e dow taabal, yeeso gite ma kuuje ɗee ndefetee.
Mbaydiiji ɓurɗi welde e defde Dak-galbi
Sahaa nde defre ndee woni e yahaade, boccoonde wootere daroto e hakkunde njamndi ndii. Lada mbullaaku taarii nde fof kono nde heddi daneere e mulungoore ina seree no feewi. Sahaa nde mbusataa boccoonde ndee e pecce ɗiɗi, ko waktu ɓurɗo weltaare sahaa nde ñaamataa Dak-galbi. Ɓernde boccoonde ndee lija e lada lammungu oo ustata doole mum.
Lada oo fuɗɗiima lijaade e kuuje ɗee fof. Tteok ɗii njari lada oo haa lalli, gertogal ngal laaɓti seeɗa dow mum uurngo dakam ina ƴellitoo. O sahaa woni waktu mo ɗaɓɓataa wi'de "Mbaaw-mi ñaamde jooni?" aɗa nanngana cuddi-ñaamde (chopsticks). Kono ko haɗi, ina haani pado-ɗaa seeɗa tawo. Ko hojom wooto tan.
Noondi mbayliima — alaama Dak-galbi yahiima
A ciftorii? E fuɗɗoode gertogal laaɓngal e tteok daneejo oo. Jooni fof mbayliima. Tteok ɗii njari lada oo haa naati nder, spam oo wuulaama dow mum haa lalli no feewi. Sahaa nde kuuje ɗee fof ngonti noondi wootiri, jooni aɗa waawi fuɗɗaade ñaamde.
So a paarnondirii e natal gadanal ngal, noondi ndii mbayliima no feewi e goonga? E fuɗɗoode gertogal ngal ko ranwe-boɗeejo seeɗa, jooni lada gochujang naatii e nder mum wonti ooldi-boɗeejo addoowo dakam mawɗo. Dow mum ko lallaama no weliri, curngo ina hurnoo dow mum, aɗa yi'a ɗum? Ndee alaama hollirta ko Dak-galbi yahiima e goonga. Jooni aɗa waawi ñaamde tigi.
Sahaa nde njaɓɓataa e awdi
Ko njaɓɓu-mi e cuddi-ñaamde (chopsticks) ko spam. Lada oo lijaama e dow mum wuulaama haa wayi nii. Spam lammungu njillondiri e lada gochujang mbullaaku ina weli yoo? Lonngo wooto ñaam-ɗaa tan "Hol no ɗum jillondiriri nii?" a wiyata aɗa hedda e ñaamde saha fof.
Ngol laawol ko haako cabbage oo. E fuɗɗoode ko haako daneewo tan, kono nde wuulaama lada oo naatii e nder haa wonti laaɓtungo. Semmbe maggo ustiima haa laaɓti, ɗum ɓuri mballondirde e gertogal ngal no feewi. E Dak-galbi haako cabbage oo wonaa haako meere kono ko gollodiiɗo mawɗo e ustude lada oo.
Huli timmaani — Maaroori wuulaandi Dak-galbi
Ko kuuje ngam maaroori wuulaandi. Karot, ɓernde boccoonde, laalo, e benne feewniima e dow palal njamndi.
E lonngo maaro wooto. Ɗi ɗiɗi ɗii so kawrii hol ko mbontata en ndaarat e natal garowal ngal.
Maaroori wuulaandi Dak-galbi timmii
Ko ɗum woni battane majjum. So a waɗii maaro e dow njamndi Dak-galbi ngulndi lada oo, a wuuli ɗum fof saayta noon. Denndaangal maaro wooto e wooto lada oo naatii e nder mum wonti ñaamri feere laaɓtundi e ndeen sahaa. E goonga so a ñaamii ɗum a yiɗat ruttitaade e restora oo ngam ñaamde ɗum kadi.
So a ƴeewii ɓadii, aɗa yi'a hakkunde maaroori ndii laalo, kkaennip, e benne ina tawaa nder. Wonaa maaroori wuulaandi meere kono ko maaroori ɓuuɓnundi dakam Dak-galbi nder mum. Laɓɓinde gori njamndi ngii ko caahu.
So a ndaarii tan aɗa anndi. Hay so a haariina yeeso ngol mbaydi yooɗndi cuddol ina faɗɗi e juude ma. E Korea so a ñaamii Dak-galbi tawi a ñaamaani maaroori wuulaandi ndii a ñaamii pecce ɗiɗi e ñaamri ndii — a paami jooni?
Timmoode
Gila hade yiite huɓɓeede mbaydi boɗeejo no tulde nii, jillondirde e wuulde, e maaroori wuulaandi kadi — taƴe Dak-galbi ɗee fof e dow taabal, en nji'ii taƴe ɗee fof. Wonaa ñaamri welndi tan, kono yeeso gite ma defre ndee e weltaare majjum ko pinal Dak-galbi. So a arii Korea e goonga ñaam ngol palaa. Miɗo waawi wiyde on e weltaare a rusataa e goonga.
Hol no njiitor-ɗaa restora Dak-galbi?
So aɗa ɗaɓɓita restora Dak-galbi e Korea winndu nii e Google Maps (Google Maps).
So a wiɗtii e Google Maps aɗa yi'a restoraaji sara ma e ƴeewndo yimɓe, waktuuji golle, fof e laawol gootol. Restoraaji potɗi toɓɓe 4.0 walla ko ɓuri, e 100 ƴeewndo, cuɓo-ɗaa a wonataa e caɗeele.
Franchise Dak-galbi e leydi ndii fof
So a anndaa to puɗɗoto-ɗaa aɗa waawi eɓɓude e franchise tawaaɗo e nder leydi ndii fof ngam a ɓurda weeɓde.
Ndee winndannde fuɗɗii yaltude ko e [https://hi-jsb.blog](https://hi-jsb.blog).